Dodikova firma sa američke crne liste blokira CEDIS

Od bitke za posao nabavke brojila, vrijedan 9,6 miliona eura, ne odustaje ni jedan od tri ponuđača i koriste sve mogućnosti iz crnogorskog zastarjelog Zakona o javnim nabavkama da spriječe nekog drugog da dobije posao.

Treći ponuđač je firma “Somborelektro” sa brojilima koje proizvodi firma “Meter&Control” iz Beograd, u vlasništvu biznismena Vojina Lazarevića, koja ovim svojim proizvodom snabdijeva i nekoliko zemalja EU gdje je pobijedila na tenderima.

Posljednja odluka CEDIS-a sa početka februara je da je “Somborelektro” dao jedinu ispravnu ponudu, međutim konzorcijum “Infinity – Prointer” ulaže žalbu koju usvaja Komisija. Komisija bankarsku garanciju banjalučkog konzorcijuma, za koji je CEDIS utvrdio da je neispravna, proglašava ispravnom, a poništava izbor kompanije iz Sombora jer između ostalog nije dostavila sertifikat o tehničkoj ispravnosti već izvještaj o tehničkoj ispravnosti.

Šta god da urade dobiju kritiku

Tako da je sada “Dodikova firma” sve vratila na početak. “Somborelektro” je ponudio brojila sa cijenom od oko 15 odsto nižom od tražene tenderom, dok su banjalučki i konzorcijum “Enerdat – S i Mezon” bili jeftiniji sa kineskim brojilima.

Tako da je pred CEDIS-om izbor da li će vrijedan posao dobiti firma pod američkim sankcijama, druga koji su sami tužili i koja je pod istragom domaćeg tužilaštva ili treća koja je partner Lazarevića, ali i firma sa evropskim renomeom. Kako se tenderi ne mogu poništiti a ni završiti zbog stalnih žalbi, CEDIS je bio prisiljen da, kako ne bi ugrozio energetski sistem, brojila nabavlja u jednostavnim nabavkama ali mu je onda Državna revizorska institucija dala negativno mišljenje zbog toga. A ako CEDIS uopšte ne bude nabavljao pametna brojila, prekršiće Zakon o energetici.

Zbog svega toga važna državna kompanija i javni resurs je doveden u blokadu.

I odluke komisije mimo rokova

Na pitanja “Vijesti” u vezi nezavršavanja tandera i problema sa nedostatkom brojila, iz CEDIS-a su kazali da su više puta tražili izmjene zastarjelog zakona o javnim nabavkama, ali da nemaju odgovor nadležnih. Problem je što se žalbe izjavljuju i na tekst tendera prije odluke, i što Komisija donosi odluke mimo utvrđenih rokova.

“Ponuđači su u sva tri postupka izjavljivali žalbe prije isteka roka za otvaranje ponuda, dakle na sadržinu tenderske dokumentacije. Odlučujući po žalbama Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, postupa neblagovremeno i pored jasne zakonske odredbe – člana 193 ZJN, kojom je propisano da je Komisija dužna da po žalbi rješava u roku od 30 dana od dana dostavljanja žalbe i kompletnih spisa predmeta. Na ovaj način se jednom izjavljenom žalbom prolongira postupak javne nabavke na duži period, nekad i do pola godine. Uputili smo niz urgencija Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, kako bi blagovremeno postupali po podnešenim žalbama, kao i niz tužbi zbog ćutanja uprave. Tek nakon ovih tužbi, Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je počela da redovnije donosi rješenja, ali opet probijajući jasno definisane zakonske rokove”, kazali su “Vijestima” iz CEDIS-a.

“Očigledne opstrukcije”

Oni navode da je očigledno da ponuđači time opstruiraju otvaranje tenderskih postupaka, ali i da Komisija, prema njihovom mišljenju, donosi sporna rješenja jer “na primjer usvaja neblagovremene žalbe ili ukazuje na nezakonitosti u dokumentima koji ne postoje u toj tenderskoj dokumentaciji”.

“U daljem postupku donošenja odluka o izboru najpovljnije ponude po predmetnim postupcima takođe je izjavljena žalba. Rješavajući po žalbi komisija donosi rješenje kojim konstatuje da jedan od ponuđača nije postupio u skladu sa zakonom, ali da to nije od značaja za postupak. Nameće se pitanje, na osnovu kog prava Komisija utvrđuje koje su zakonske norme od značaja, a koje nijesu”, saopštili su iz CEDIS-a.

Usporeno priključenje novih potrošača

Problemi CEDIS-a i njegovih korisnika, zbog nedostatka brojila usljed dugog trajanja nabavke, reflektuje se, kako su naveli, tako što je usporena dinamika priključenja novih potrošača, zbog čega trpe investitori i ostali korisnici.

“Između ostalog CEDIS je bio primoran da određenu količinu brojila preusmjeri i na održavanje postojećih mjernih mjesta da ne bi bio ugrožen sistem, odnosno snabdijevanje svih potrošača. Takođe je zbog nedostatka pametnih brojila, što je prouzrokovalo smanjenje udjela istih u sistemu, pa je CEDIS prinuđen da angažuje dodatnu radnu snagu, ne samo iz Sektora za mjerenje već i iz drugih sektora u okviru CEDIS-a, za očitavanje, isključenja i uključenja korisnika a sve po nalogu EPCG – Snabdijevanja. Ono što je takođe bitno naglasiti da je CEDIS dužan da po trenutnim zakonskim regulativama ima 100% pokrivenost konzuma pametnim brojilima, što zbog situacije sa nabavkama nije bilo moguće ispoštovati”, naveli su iz ove kompanije.

Zakon omogućava opstrukcije unedogled

Državna revizorska institucija je dala preporuku da se ne vrše podjele predmeta javne nabavke, dok su iz CEDIS-a odgovorili da Zakon o javnim nabavkama sadrži manjkavost i da zbog toga najviše trpe vaši korisnici. “Vijesti su pitale u čemu je manjkavost ovog Zakona u konkretnom slučaju.

“Kao što je već rečeno, ponuđači žalbama mogu da opstruiraju postupke javnih nabavki unedogled, kod činjenice da mogu izjavljivati žalbe na sam tekst tenderske dokumentacije, izmjene i dopune tenderske dokumentacije kao i odluku o izboru najpovoljnije ponude. Takođe, Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki neodlučivanjem u zakonskim rokovima bitno doprinosi opstruiranju tenderskih postupaka. Zakon ne propisuje nijednu prekršajnu odredbu zbog nepostupanja po rokovima koji su Zakonom jasno definisani”, smatraju u CEDIS-u.

SDT još izviđa prethodne nabavke

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je u oktobru prošle godine saopštilo da je formiralo predmet u vezi nekoliko tenderskih postupaka za nabavku i instaliranje opreme na električnim brojilima, trafo-stanicama i instalacijama CEDIS-a za 2018. i 2019. godinu. To se desilo nakon što je aktuelno rukovodstvo CEDIS-a dostavilo informacije Državnom tužilaštvu zbog sumnje da su njihovi prethodnici počinili krivična djela prilikom nabavki vrijednih 5,4 miliona eura. Ugovor sa CEDIS-om je tada dobila danilovgradska firma “Mezon”.

Na pitanje “Vijesti” da li CEDIS ima informaciju šta se dešava povodom ove prijave, iz kompanije su odgovorili da nemaju konkretnih informacija, osim da su po zahtjevu Sektora za borbu protiv kriminala dostavili cjelokupnu tendersku dokumentaciju koja se odnosi na predmetne postupke.

NATO protiv kupovine kineske tehnologije

U nekim zemljama Evropske unije su pametna brojila proglašena kritičnom infrastrukturom koja mora imati visoki stepen zaštite od sajber napada, dok su u nekim zemljama uvedena ograničenja da njihovi proizvođači moraju biti iz Evrope.

Prije dvije godine u jednoj članici NATO-a je navodno otkriven slučaj špijunaže upravo preko kineskih brojila, zbog čega je ovaj savez, kojem pripada i Crna Gora u junu 2022. godine donio zaključak kojim se članicama preporučuju da izbjegavaju nabavku tehnologije iz Kine.

“Suočeni smo sa sajber, svemirskim, hibridnim i drugim asimetričnim prijetnjama, kao i sa zlonamjernom upotrebom novih i disruptivnih tehnologija. Suočavamo se sa sistemskom konkurencijom onih, uključujući Narodnu Republiku Kinu, koji osporavaju naše interese, sigurnost i vrijednosti i nastoje potkopati međunarodni poredak zasnovan na pravilima”, navedeno je u tom zaključku.

“Vijesti” su pitale CEDIS da li imaju obavezu da poštuje preporuke EU i NATO i da li problem u narednom periodu može predstavljati ugradnja kineskih brojila koja nude dva od tri ponuđača.

“Crna Gora kao članica NATO saveza i zemlja kandidat za ulazak u EU je dužna da sve svoje zakonske regulative uskladi sa EU direktivama. Postojeći sistem mjerenja (mjerni uređaji, prateća mjerna oprema i softveri) zadovoljavaju sve evropske standarde i sertifikate uključujući i one koji se tiču sajber bezbjednosti. Upravo zbog toga CEDIS je i na ovim tenderima tražio uklapanje u postojeći sistem mjerenja da bi se zaštitio od proizvođača koji ne zadovoljavaju evropske standarde. Što se tiče postojećeg sistema mjerenja, isti se sastoji od mjernih uređaja od renomiranih evropskih proizvođača”, naveli su iz CEDIS-a.

CEDIS: Hitno potrebno promijeniti zakon

“Vijesti” su pitale i šta se može uraditi da bi se izbjegla situacija sa beskonačnim trajanjem tendera i omogućilo redovno snabdijevanje brojilima, a iz CEDIS-a kažu da je neophodno promijeniti zakon.

“Posebno naglašavamo da je predmet ovakavih postupaka nabavke robe koja je neophodna za nesmetano funkcionisanje distributivnog sistema električne energije, a u krajnjem cilju obezbjeđenja neophodnih uslova za pružanje javne usluge snabdijevanja električnom energijom, koju je shodno imperativnim zakonskim normama CEDIS dužan obezbijediti na siguran, kvalitetan i pouzdan način. Dakle, Zakon bi trebalo da robu koja je od javnog interesa, kao što su mjerni uređajii izuzme od primjene Zakona o javnim nabavkama ili da kroz odredbe Zakona onemogući istog ponuđača da više puta na istu tendersku dokumentaciju izjavljuje žalbe, i na taj način prolongira postupke, jer nedostatkom ove robe trpi cijelo društvo, a ne samo CEDIS”, naveli su iz ove kompanije.

CEDIS je u više navrata, kako su kazali, upoznao nadležne državne institucije o problemima sa kojima se susreće.

“Ovaj problem bi se mogao riješti izmjenama i dopunama vežećih zakonskih regulativa, međutim sa druge strane smo naišli na nezaintersovanost i nerazumijevanje”, smatraju u CEDIS-u.

Dodik: Sin nije vlasnik već saradnik firme

Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i grupe firmi za koje smatraju da su povezani sa njima.

U odluci o sankcijama se navodi da je koristio ili koristi službeni položaj u BiH za akumuliranje ličnog bogatstva kroz podmićivanje, mito i druge oblike korupcije, da izvlači javna sredstva iz RS s ciljem sopstvenog bogaćenja i bogaćenja njegove porodice na račun građana BiH i funkcionalnih vlasti u zemlji, da njegova etno-nacionalistička retorika podjele odražava njegove napore da ostvari ove političke ciljeve i odvuče pažnju od sopstvenog koruptivnog djelovanja, da javno ponižava druge etničke i vjerske skupine u BiH čime produbljuje podjele i politički ćorsokak. Istovremeno je od američkih vlasti optužen i za bliskost Rusiji.

Na listi firmu, povezanih sa Dodikom, kojima su sankcije uvedene 2022. nalazi se “Prointer” koji je član konzorcijuma koji je posjednom žalbom blokirao tender za nabavku brojila, kao i fiirma “Infiniti internacional group”, koja je 50 odsto suvlasnik, drugog člana istog konzorcijuma “Infinity ITSS and Energy” DOO Podgorica.

U BH medijima se Dodikov sin Igor već godinama pominje kao nezvanični vlasnik “Prointera” koji dobija vrijedne poslove iz entitetskog budžeta.

Dodik je u parlamentu RS-a 2019, kada je “Prointer” dobio poslove vrijedne deset miliona maraka, kazao da njegov sin nije njen vlasnik.

“Nije vlasnik, ni ovlašteno lice, ali jeste saradnik te firme, bavi se novim tehnologijama, sarađuje sa inostranim firmama i ima od toga prihode”, rekao je tada Milorad Dodik.