Čemu nam služe konkursi, ako je za poziciju direktora najvažnije da se sviđaš ministru?

Nezavisni odbor, koji je provodio konkurs za direktora SIPA-e, uzalud je radio svoj posao, jer ministar ima pravo da mu se svidi i treće

Imenovanje direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) samo je još jedna potvrda koliko politički zvaničnici u Bosni i Hercegovini obesmišljavaju sve konkursne procedure koje se provode prilikom imenovanja u razne agencije, javne ustanove, ili javna preduzeća.

Posljednjih sedmica Nezavisni odbor Parlamenta BiH proveo je konkurs za izbor direktora policijske agencije SIPA i prilikom održanih intervjua imao je priliku uvjeriti se u kvalitete prijavljenih kandidata za direktora u važnoj agenciji.

Ne biramo najbolje

Tri prvorangirana kandidata nakon intervjua bili su Darko Ćulum, aktuelni direktor SIPA-e, Ljubiša Pandurević, načelnik Finansijsko-obavještajnog odjeljenja SIPA-e u Banjoj Luci i Slobodan Radinković, načelnik Policijske uprave Doboj.

Ćulum je od Nezavisnog odbora dobio 68 bodova, Pandurević 67, a Radinković 65.

Državni ministar sigurnosti Nenad Nešić odlučio je da predloži trećerangiranog Radinkovića za direktora SIPA-e. Ovaj prijedlog nije dobio podršku Kolegija Vijeća ministara BiH, pa se nije ni našao na dnevnom redu jučerašnje sjednice. Ministar Nešić je izjavio da “ukoliko ne bude dogovora oko direktora navedene policijske agencije, neće biti ni drugih imenovanja”.

Ministar sigurnosti BiH sve vrijeme insistira na tezi da “on ima pravo da izabere bilo kojeg kandidata za direktora”.

Postavlja se razumno pitanje koliko je štetno kada na rukovodeće pozicije u policijske agencije šaljemo ljude ignorišući rezultate provedenog konkursa.

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da to nije dobra praksa.

“To nije dobra praksa u bilo kojem organu uprave, a kamoli u organu kao što je Agencija za istrage i zaštitu. Na taj način se degradiraju oni koji su radili konkurse, ali i oni koji su se pokazali kao najkvalitetniji i najbolji kandidati. Što znači da mi u ovom slučaju ne biramo najbolje. Zašto? Zato što je komisija ta koja je odlučila ko je po redoslijedu broj jedan, a ko broj tri. To je ono što je problematično”, ističe za Buku Kržalić.

Krši se Zakon

Konstatuje kako je problematičnije što su se ovako važne pozicije u Bosni i Hercegovini ispolitizirale.

“Tu se jasno krši Zakon o policijskim službenicima gdje se govori da rukovodioci moraju biti depolitizirane osobe, a vidimo kako i na koji način predstavnici političkih partija vrbuju ili na neki način govore da je to njihov kandidat. To se u startu odmah ispolitizira odmah kroz podjele pozicija. Pa tako imamo, recimo, da će SIPA jednoj partiji, OSA će drugoj, neka druga policijska agencija će trećoj partiji. A mi sve vrijeme govorimo kako trebamo depolitizirati policijske agencije, napravili smo i zakone, ali očito ne želimo da poštujemo zakone. Zbog toga imamo i ovu situaciju da je ostavljena ta opcija ministar može da bira, ali u suštini on bi trebao valjano da obrazloži zašto je baš izabrao broj tri, i šta to po njemu broj tri ima vrednije u odnosu na broj jedan”, objašnjava Kržalić.

Naglašava kako se diskreciono pravo zloupotrebljava u bh. politici.

“To pravo je da izaberete najboljeg za društveni interes, a ne za lični interes”, jasan je profesor.

Radinković, koji je favorit ministra Nešića, jedini od tri prvorangirana kandidata ne dolazi iz Državne agencije za istrage i zaštitu, stoga je i logično da slabije poznaje funkcionisanje ove agencije.

Nezavisni odbor koji je provodio konkurs za direktora, osim stručne spreme, kod kandidata je provjeravao i poznavanje ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine i propisa koji se tiču rada SIPA-e.

“Sam rang kaže da su prva dva kandidata po nekim kvalitetima i segmentima bolji u odnosu na trećeg i tu nema puno mudrovanja. Nije logično da prebacite nekoga sa trećeg mjesta na prvo. Međutim, kod nas je i to logično”, kaže Kržalić.

Trošimo novac na konkurse, a za sve se pitaju partijske vođe

Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da je u BiH šteta trošiti novac na objavljivanje i provođenje konkursa.

“Šteta je trošiti novac na rad brojnih komisija, kada političari unaprijed podijele funkcije i pozicije. I oni to i sami priznaju. Oni su sami rekli šta je kojoj partiji pripalo. Ne razumijem samo čemu sve ove konkursne procedure i ovi igrokazi. Trošimo bezveze pare i živce. Ovo odavno nema veze ni s demokratijom ni s legalnim procedurama, ni s izborom najboljih”, ističe za Buku Cenić.

Smatra da su se stranke okupljene u koaliciju trojke (SDP, NiP i Naša stranka) obrukale jer su podržale svako nelegalno imenovanje.

“Nijedno nije sprovedeno kako treba, a evo, možda će čak podržati i ove koje se tiče direktora SIPA-e. Trojka je govorila da pravi otklon od SDA i da će odsad dolaziti samo sposobni, a ne podobni. Ja se sjećam vrlo žestokih izjava i najava”, naglašava Cenić.

Pitali smo je za šta nam služi Nezavisni odbor Parlamenta BiH, ako bilo koji ministar njihov rad može baciti pod noge i izabrati za direktora osobu koja se samo njemu sviđa.

“Nizašta. Služi nam samo da bi se reklo da ga imamo. Nijedna institucija u ovoj zemlji nizašta ne služi. Ovdje je sve podređeno partijama, partijskim vođama, klikama oko njih i ovdje nikakvu ulogu nemaju ni institucije ni vladavina prava ni pravosuđe”, podvlači Cenić.

Napominje kako izbor za direktora SIPA-e nije jedini sporan, te podsjeća kako je Zoran Tegeltija, nekadašnji državni ministar finansija i trezora raspisao konkurs za izbor direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, sam se na isti prijavio, u komisiji kandidate ocjenjivale Tegeltijine kolege iz Upravnog odbora UIOBiH i na kraju – Tegeltija pobijedio.

“Sjetite se kako je to izgledalo s direktorom Službe sa poslove sa strancima. Sjetite se kako je Zoran Tegeltija izabran za direktora Uprave za indirektno oporezivanje, on se prijavio, on se pitao, on se izabrao. Sve je to tako prošlo i niko se nije bunio. To ide tako i šta koga više može da čudi. Ovo je država u vlasništvu nekolicine partija i njihovih čelnih ljudi, koji se sprdaju s nama”, zaključila je Cenić.

Buka