Čeka li Čovića Dodikova sudbina: Poruke SAD o opstrukciji Južne plinske interkonekcije potežu značajna pitanja, na sastanak pozvani SVI OSIM NJEGA

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, usvojio je u četvrtak Zakon o Južnoj interkonekciji.

Riječ je o gasovodu koji treba da poveže terminal ukapljenog plina (LNG) na hrvatskom ostrvu Krku, a samim tim i evropskim gasovodima, te bi iz pravca Hrvatske išao preko zapadne Hercegovine do srednje BiH. Ovime bi BiH prestala biti ovisna o ruskom gasu, kojim se snabdijeva danas, piše Forbes.

Na potrebu usvajanja Zakona sugerisala je Američka ambasada u BiH, čiji je ambasador Majkl Marfi, zajedno sa Aleksanderom Kasanofom, zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, u sjedištu Federalnog parlamenta u Sarajevu prije nekoliko dana organizovao sastanak na koji su pozvali predstavnike parlamentarnih stranaka u Federaciji BiH, kako bi se razgovaralo o energetskoj budućnosti BiH. Na njega međutim, nije bio pozvan HDZ BiH, i predsjednik te stranke Dragan Čović.

Kako se moglo i pretpostaviti, juče su za Zakon glasali svi, izuzev HDZ BiH. Stavovi ove stranke su jasni, ona već duže vremena insistira na tome, da nosilac projekta ne bude kompanija BH Gas, već novo preduzeće koje bi trebalo biti osnovano u Mostaru.

U nekoliko navrata američka administracija je upozoravala Čovića da odustane od te ideje, i da ne opstruiše projekat, međutim, pozivi nisu urodili plodom.

Riječ je o gasovodu koji treba da poveže terminal ukapljenog plina (LNG) na hrvatskom ostrvu Krku, a samim tim i evropskim gasovodima, te bi iz pravca Hrvatske išao preko zapadne Hercegovine do srednje BiH. Ovime bi BiH prestala biti ovisna o ruskom gasu, kojim se snabdijeva danas, piše Forbes.

Na potrebu usvajanja Zakona sugerisala je Američka ambasada u BiH, čiji je ambasador Majkl Marfi, zajedno sa Aleksanderom Kasanofom, zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, u sjedištu Federalnog parlamenta u Sarajevu prije nekoliko dana organizovao sastanak na koji su pozvali predstavnike parlamentarnih stranaka u Federaciji BiH, kako bi se razgovaralo o energetskoj budućnosti BiH. Na njega međutim, nije bio pozvan HDZ BiH, i predsjednik te stranke Dragan Čović.

Kako se moglo i pretpostaviti, juče su za Zakon glasali svi, izuzev HDZ BiH. Stavovi ove stranke su jasni, ona već duže vremena insistira na tome, da nosilac projekta ne bude kompanija BH Gas, već novo preduzeće koje bi trebalo biti osnovano u Mostaru.

U nekoliko navrata američka administracija je upozoravala Čovića da odustane od te ideje, i da ne opstruiše projekat, međutim, pozivi nisu urodili plodom.

Sada se Ambasada SAD u BiH oglasila saopštenjem povodom projekta Južna interkonekcija, reagujući tako i na mnogobrojne komentare nakon nedavnih aktivnosti ambasadora Marfija vezano za deblokadu projekta, kojeg već neko vrijeme blokira HDZ BiH i njen predsjednik Dragan Čović. Naglašeno je da SAD i Ambasada već dugi niz godina marljivo rade na okončanju potpune zavisnosti BiH o ruskom gasu.

– Ništa se ovdje ne dešava u posljednji čas. Početkom 2020. godine, američki stručnjaci počeli su sarađivati ​​sa zvaničnicima prethodne Vlade FBiH, kao i ostalima u međunarodnoj zajednici na izradi zakonskog okvira koji bi omogućio napredovanje provedbe projekta Južne interkonekcije. Ove aktivnosti uvijek su uključivale Hrvate, pa tako i pojedince iz HDZ BiH, i vodilo se računa o hrvatskim interesima. Zakon je od početka predviđao da BH Gas, jedini operater transportnog sistema gasa u FBiH, bude investitor projekta. Štaviše, članovi HDZ BiH u Vladi FBiH i Parlamentu FBiH podržali su zakon – u parlamentu su glasali za njega u tri navrata. Stoga, u tvrdnjama da zakon ne uvažava hrvatske interese nema nikakve vjerodostojnosti – naglašavaju iz Ambasade SAD.

Navode kako se Zakon o Južnoj interkonekciji približavao se finalnoj fazi parlamentarne procedure krajem 2021. godine i da je tada usvojen, FBiH bi bila tri godine bliže eliminisanju opasnosti od zavisnosti o ruskom gasu. Umjesto toga, ističu iz američke Ambasade, Dragan Čović je iznenada blokirao projekat zahtijevajući novog operatera za transport gasa.

– Od tada su sve stranke u FBiH zajedno radile na rješavanju navodne zabrinutosti gospodina Čovića u vezi sa zakonom kojeg je njegova stranka ranije podržavala. Svaki put kada bi stranke sa sjedištem u FBiH predložile rješenje, gospodin Čović bi iznio još jednu lažnu tvrdnju kako bi opravdao kontinuiranu opstrukciju. Žalosna je istina da je gospodin Čović prestao voditi računa o interesima Hrvata u BiH, ako ikad i jeste, kada je odlučio samovoljno blokirati projekat Južne interkonekcije. Gospodina Čovića zanima samo stvaranje kompanije koju može kontrolisati za sopstvenu političku i ekonomsku korist. Oni koji su spremni podržati projekat Južne interkonekcije samo ako to koristi gospodinu Čoviću lično, ne podržavaju Hrvate u BiH i nisu zainteresovani za prestanak zavisnosti BiH o ruskom gasu. I jedno i drugo su od početka cilj SAD u vezi sa projektom Južne interkonekcije – oštro su naveli.

Poručuju kako Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju sve konstitutivne narode i građane BiH više od 30 godina, a da to Ambasada dosljedno dokazuje svojim radom, uključujući i aktivnosti u posljednje četiri godine.

– Istina, kritikuju nas zbog podrške zaštiti konstitutivnih naroda u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma i provedbi odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić. Suprotstavljamo se destruktivnom etnonacionalizmu političkih lidera bilo da su Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, kao i korumpiranim etnonacionalističkim mrežama podrške koje svojim djelovanjem ugrožavaju demokratsku i ekonomsku budućnost građana BiH bilo da oni žive u Banjaluci, Mostaru ili Sarajevu. U ovom slučaju, gospodin Čović na svakom koraku otvoreno odbacuje mogućnosti da unaprijedi projekat Južne interkonekcije, što samo produžava zavisnost BiH od Rusije. Ako postoji iko odgovoran za nastavak ruske energetske dominacije u BiH, onda je to gospodin Čović. Parlamentarci FBiH sutra imaju priliku da to promijene i omoguće ekonomsku korist građanima FBiH, uključujući Hrvate. Pitanje za njih i ostale je hoće li podržati građane BiH i njihov budući prosperitet ili će glasati za Rusiju i njene interese – navodi se u saopštenju Ambasade SAD.

Podsjećamo, planirani gasovod je vrijedan oko 100 miliona evra, a dugačak je oko 180 kilometara. Trenutno BiH gas dobija iz Rusije preko gasovoda Turski tok, koji u zemlju ulazi kod Zvornika na granici sa susjednom Srbijom. Zakon koji je juče usvojen potrebno je da prođe usvajanje i u Domu naroda, da bi bio važeći.

Ono što iz praćenja cijelog slučaja vezano za Južnu plinsku interkonekciju se može primijetiti da su poruke koje američka administracija u BiH i SAD šalju lideru HDZ BiH, izuzetno otvorene, oštre, bez diplomatskih bijelih rukavica i podsjećaju na početak kritika Milorada Dodika, koji je na kraju završio na američkoj crnoj listi.

Srpskainfo