BiH u klještima NATO: Mi se, kao, protivimo, a oni bi da nas uključe

NATO snage ostaju posvećene bezbjednosti i stabilnosti BiH, kao i cijele regije.

Ovo je nakon jučerašnje posjete Sarajevu izjavio pomoćnik generalnog sekretara NATO za politička pitanja i bezbjednost, Boris Ruge, koga je u Predsjedništvu BiH dočekao Željko Komšić.

Inače, Rugeova posjeta BiH i poruke kako je NATO “ostao posvećen bezbjednosti i stabilnosti BiH”, samo je jedna u nizu sličnih posjeta i poruka koje su najviši zvaničnici zapadne vojne alijanse u posljednje vrijeme realizovali i slali kad je u pitanju BiH. Krajem prošle godine u zvaničnoj posjeti BiH boravio je i odlazeći generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg, koji je tom prilikom poslao gotovo identične poruke onima koje je juče naglasio njegov pomoćnik.

– Saveznici snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH – poručio je tada Stoltenberg nakon razgovora s predsjedavajućom Savjeta ministara BiH, Borjanom Krišto.

Iako poruke čelnika NATO o BiH ne predstavljaju neku preveliku novost i u njima se jasno iskazuje namjera te vojne alijanse da BiH stave pod svoj “kišobran”, zanimljivo je podsjetiti se na to da predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, iako iz Republike Srpske zvanično stižu dijametralno suprotni stavovi, BiH već vidi kao buduću novu članicu NATO.

– BiH učestvuje u Akcijskom planu za članstvo u MAP, što signalizuje da postoji politička odluka NATO da BiH može postati članica NATO. Moramo postići politički konsenzus i kroz dijalog doći do stavova koji su jako važni za BiH kada je u pitanju saradnja s NATO – rekla je tada Krišto.

S druge strane, najviši zvaničnici Republike Srpske i dalje tvrde kako BiH nikad neće ući u NATO, da je zvanična politika Republike Srpske vojna neutralnost, a lider SNSD i aktuelni predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, skoro svaku priliku koristi da istakne prijateljske odnose s Rusijom i njenim predsjednikom, Vladimirom Putinom.

Inače, prilikom jučerašnje posjete Borisa Rugea Sarajevu istaknuta je i njegova zahvalnost institucijama BiH zbog toga što će, kako je objavljeno, BiH biti domaćin NATO Partnerskog simpozijuma u oktobru ove godine, a koji će, kako se navodi, biti prilika da se razgovara o daljoj saradnji.

Vojnopolitički analitičar Aleksandar Radić za Srpskainfo ističe da je NATO u BiH prisutan još od završetka ratnih sukoba 1995. godine, a posebno nakon formiranja Oružanih snaga BiH.

– Zbog toga, nema više povratka na prethodno stanje. Ne postoji više mogućnost reprogramiranja situacije. Oružane snage BiH su bliske NATO koliko god to mogu da budu, a da se to još uvijek ne vodi kao zvanično članstvo u tom vojnom savezu. To je definicija situacije – kaže Radić.

Dodaje da u cijeloj regiji zvanične članice NATO još jedino nisu BiH i Srbija, ali da su obje zemlje, kako ističe, pred njegovim vratima. Na pitanje ko je trenutno bliži ulasku u NATO, BiH ili Srbija, Radić odgovara da je BiH bliža članstvu, ali da to nije zbog “političkih razmimoilaženja”.

– S druge strane, Srbija se ponaša kao faktički član NATO, ali se to ne saopštava kako se ne bi iritiralo javno mnjenje. To je paradoks balkanske situacije, ali vi imate snage NATO na teritoriji BiH, a činjenica je i to da se u posljednjih 15 godina mnogo toga učinilo na približavanju NATO. Naravno, ulazak u NATO je političko pitanje i to je pitanje u smislu toga kako zemlje u tranziciji mogu da uđu u taj vojni savez – ističe Radić.

On navodi da su zemlje, koje su tradicionalno demokratske, to članstvo potvrđivale odlukom države, bez odluke politike i građana. S druge strane, zemlje u tranziciji su uglavnom imale referendume.

– Kao kontrast imali ste Crnu Goru, koja je imala to iskušenje razmimoilaženja javnog mnjenja i politike koja je odlučila da uđe u NATO bez referenduma – podsjeća Radić.

Što se tiče pitanja povlačenja paralela između Crne Gore i BiH, odnosno činjenice da većina naroda u Republici Srpskoj sigurno ne podržava članstvo u NATO, Radić ističe da se može povući paralela jer je to, kako ističe, prvenstveno pragmatična politička odluka.

– To je riskantna odluka zbog podjele stanovništva jer postoje konstitutivni narodi, Bošnjaci i Hrvati, koji bi podržali članstvo BiH u NATO, dok Srbi to ne bi podržali. To pitanje bi izazvalo unutrašnji razdor i zato se javno ne postavlja – ističe Radić.

Srpskinfo