BiH dobija nove kilometre autoputa, most, tunele…

Savjet ministara Bosne i Hercegovine donio je nekoliko važnih odluka vezanih za infrastrukturne projekte na ključnim dionicama autoputeva u zemlji. Finansijska sredstva za većinu projekata već su bila odobrena u prethodnim fazama, izuzev za grant za projekt Mediteranskog koridora u iznosu od 21.106.084 eura. Ovaj grant trenutno čeka potvrdu od Predsjedništva BiH. Za ostale projekte, koji su već ranije odobreni, trenutno se rade dodatni amandmani, produžavaju rokovi za izgradnju i formaliziraju uslovi za realizaciju.

Jedna od odluka Vijeća ministara je usvajanje Prijedloga sporazuma o grantu između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke (EIB) za projekt Mediteranskog koridora. Grant u iznosu od 21.106.084 eura biće utrošen za izgradnju 5,16 kilometara autoceste na Koridoru Vc, između Mostara Juga i Počitelja. U okviru ovog projekta planira se izgradnja mosta, tunela Kvanj-Buna, te pristupnog puta. Implementaciju projekta vodi JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar, a sporazum će biti upućen Predsjedništvu BiH na daljnje razmatranje.

Ujedno, Savjet ministara BiH usvojio je prijedlog amandmana na Ugovor o financiranju izgradnje dionice autoputa Mostar Jug. Amandmanom se produžava rok za raspoloživost sredstava do 30. jula 2028. godine, zbog kašnjenja u procedurama javne nabavke. Ovaj projekt uključuje izgradnju nove dionice autoputa u dužini od 20,9 kilometara, koja će se sastojati od tri poddionice: Buna-Počitelj, Tunel Kvanj-Buna i Mostar Jug-Tunel Kvanj.

Za projekt Ponirak-Vraca, vrijedan 50 miliona eura, usvojen je prijedlog amandmana koji produžava rok za raspoloživost sredstava do 31. decembra 2027. godine. Ovaj projekt uključuje izgradnju novog autoputa u dužini od 3,6 kilometara, uključujući dvocijevni tunel dug 2,4 kilometra, čime će se poboljšati saobraćajna povezanost Bosne i Hercegovine s Mađarskom i istočnim dijelom Hrvatske.

Takođe, Savjet ministara BiH usvojio je prijedlog sporazuma o grantu za izgradnju nove dionice autoputa Medakovo-Ozimice, čime će biti omogućeno smanjenje dužine putovanja s 39 na 22 kilometra. Ovaj projekt na Koridoru 5C vrijedan je 79.072.600 eura.

Na kraju, Savjet ministara BiH prihvatio je inicijativu za završetak izgradnje dionice Poprikuše-Nemila, za što je predloženo dodatno kreditno zaduženje od 95 miliona eura. Ukupno odobrena sredstva za ovaj projekt sada iznose 275 miliona eura. Novi zajam ima iste uslove kao prethodni, s rokom otplate od 11 godina i tri godine grejs perioda.

Most kod Počitelja

Bosna i Hercegovina – zemlja s malo kilometara autoceste

Bosna i Hercegovina spada među zemlje s najmanje kilometara autoceste u ovom dijelu Evrope. Naime, u BiH je do sada izgrađeno oko 220 kilometara autoceste. Pored malog broja izgrađenih kilometara u odnosu na region, još jedan problem je nepovezanost postojećih dionica, pa je prava svrha autoceste – povezivanje gradova i dijelova zemlje – samo parcijalno ispunjena.

Iako Bosna i Hercegovina od posebne putarine za gradnju autocesta i rekonstrukciju drugih puteva, koja se naplaćuje po litri goriva, za 14 godina prikupila oko tri milijarde maraka, većina izgrađenih kilometara financirana je iz kredita.

Tunel Kvanj

Koridor 5C: Najveći projekt u BiH

Najveći projekt, Koridor 5C, gradi se već 23 godine.

S druge strane, u Republici Srpskoj, gdje je do sada izgrađeno 112 kilometara autoceste, otvaranje novih kilometara očekuje se krajem 2025. godine. Trenutno je aktivno pet projekata, navode iz Autoputeva Republike Srpske.

– Radovi nisu započeti na svim dionicama. Gradilišta su na dionici autoputa od Bijeljine do Rače, na Koridoru 5C na dobojskoj zaobilaznici, te na pripremnim radovima dionice autoputa od Vukosavlja do Brčkog. Također radimo na pripremi otvaranja gradilišta i potpisivanja ugovora za dionicu Bijeljina – Brčko, kao i ugovora o koncesiji za Banjaluku – Prijedor, gdje se trenutno izvode radovi na prvih sedam kilometara – rekao je Nedeljko Ćorić, direktor JP Autoputevi Republike Srpske.

Dionica autoputa Sarajevo – Beograd, od Bijeljine prema Rači, koju većim dijelom financira Srbija, bila je jedno od najaktivnijih gradilišta ove godine.

BUKA