Amerikanci objavili snimke udara na iranske avione (VIDEO)

Američka Centralna komanda (CENTCOM) objavila je snimke američkih vazdušnih udara na iranske avione.

Na video-snimcima vide se napadi na skloništa za avione i druge letjelice u vazdušnim bazama u Iranu.

„Sposobnost iranskog režima da ugrozi američke snage i regionalne partnere brzo slabi, dok se američka borbena moć nastavlja povećavati“, poručili su iz CENTCOM-a.

The Iranian regime's ability to impact U.S. forces and regional partners is rapidly declining, while American combat power continues to build. pic.twitter.com/21TXHbWwFi

— U.S. Central Command (@CENTCOM) March 5, 2026

Američki ministar obrane Pete Hegseth juče je izjavio da će Sjedinjene Države u roku od nekoliko dana imati potpunu, neospornu kontrolu nad iranskim vazdušnim prostorom, prenosi

Poručio je da Iran „ne može izdržati“ američku vojnu moć te da njegove sposobnosti „nestaju iz sata u sat“.

Do kada će trajati rat u Iranu?

Sukob se proširio po Bliskom istoku nakon što je vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamnei ubijen tokom udara koje su u subotu izveli SAD i Izrael.

Američke i izraelske snage nastavile su sa napadima na Iran, dok je Senat SAD odbio prijedlog koji bi ograničio ovlaštenje predsjednika Donalda Trampa da nastavi vojnu akciju protiv zemlje Bliskog istoka bez odobrenja Kongresa.

Centralna komanda (CENTCOM) američke vojske zatražila je od Pentagona da pošalje još oficira vojne obavještajne službe u glavni štab u Tampi na Floridi kako bi podržali operacije protiv Irana u trajanju od najmanje 100 dana, a vjerovatno do septembra.

To piše u dokumentu u koji je uvid imalo američko izdanje sajta „Politico“.

Ovo je prvi poznati poziv nekog dijela Trampove administracije za dodatno obavještajno osoblje koje bi bilo angažovano za rat u Iranu, ali i znak da Pentagon već raspodjeljuje sredstva za operacije koje bi mogle da traju mnogo duže od četvoronedjeljnog ili petonedjeljnog roka koji je Tramp dao na početku sukoba.

U subotu je Tramp izjavio da će napadi na Iran „nastaviti, neprekidno tokom nedjelje ili dok bude potrebno“, ali je kasnije nagovijestio da bi sukob mogao da traje duže.

Ne odustaju ni SAD ni Iran

Predsjednik SAD je u nedjelju za „New York Times“ rekao da SAD i Izrael mogu održavati operacije istim intenzitetom četiri do pet nedjelja.

Visoki iranski bezbjednosni zvaničnik Ali Laridžani naveo je za Reuters „da se Iran brani od agresora i da će to nastaviti da čini“.

U objavi na mreži X Laridžani je poručio da Iran neće pregovarati sa Trampom, koji ima „zabludjele ambicije“ i koji je sada zabrinut zbog američkih žrtava.

„Iran se, za razliku od Sjedinjenih Država, pripremio za dug rat“, napisao je u objavi.

Tramp je nakon početka udara na Iran izjavio da je došlo vrijeme da Iranci zbace aktuelnu vlast.

Iran je odgovorio lansiranjem raketa i bespilotnih letjelica širom regiona, gađajući ciljeve u Izraelu, Bahreinu, Kuvajtu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Saudijskoj Arabiji, na Kipru, kao i brodove koji prolaze kroz Ormuski moreuz.

Libanski šiitski pokret Hezbolah, koji ima podršku Irana, uključio se u sukob, ispaljujući rakete na Izrael iz svojih baza u Libanu. Izrael je potom uzvratio napadima na ciljeve Hezbolaha u Libanu.

SAD i Izrael su u subotu izveli opsežne napade usmjerene na iransku raketnu infrastrukturu, vojne objekte i visoke državne i vojne zvaničnike.

Novi iranski vođa

Ajatolah Ali Hamnei, koji je predvodio Iran od 1989, poginuo je kada je njegov kompleks u Teheranu sravnjen sa zemljom tokom prvog talasa udara.

Iransko Vijeće stručnjaka izabralo je Modžtabu, sina Alija Hamneija, za sljedećeg vrhovnog vođu pod pritiskom Revolucionarne garde, rekli su upućeni izvori za Iran International.

Modžtaba je isprva bio navodno među 40 visokih zvaničnika ubijenih u napadu, u kojem je ubijen njegov otac.

Modžtaba je imenovan za novog vrhovnog vođu Irana nakon višednevnih nagađanja o tome ko će naslijediti njegovog oca, oko kojeg je bio izgrađen kult ličnosti i koji je decenijama vladao Iranom čvrstom rukom.

Ograničen internet

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da je ubijeno i više desetina visokih iranskih političkih funkcionera i komandanata moćnog Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC), uključujući sekretara Savjeta za odbranu Alija Šamkanija, ministra odbrane brigadnog generala Aziza Nasirzadeha i komandanta IRGC-a generala Mohamada Pakpura.

IRGC je u međuvremenu imenovao novog vrhovnog komandanta, Ahmada Vahidija.

Iranski Crveni polumjesec je do ponedjeljka saopštio da je u Iranu poginulo 555 ljudi na 130 lokacija. Prema navodima iranskih zvaničnika, više od 150 osoba, među kojima i djece, stradalo je u napadu na školu na jugu Irana, u blizini baze IRGC-a.

Internet veza u Iranu gotovo je u potpunosti ograničena, a vazdušni prostor zemlje zatvoren. Iranska vojska je, uprkos svemu, zadržala sposobnost da izvodi napade odmazde.

SAD i Izrael su u nedjelju nastavili sa novim udarima, gađajući prijestonicu i druge ciljeve. Tramp je izjavio da je iransko pomorsko zapovjedništvo uništeno.

U ponedjeljak je Centralna komanda SAD (Centcom) saopštila da je u Omanskom zalivu potopila 11 iranskih brodova, čime je, kako tvrde, Iran ostao bez plovila u tom području.

Zašto su SAD i Izrael napali Iran?

Tramp je izjavio da je cilj operacije „da se obezbijedi da Iran ne dođe do nuklearnog oružja“.

„Uništićemo njihove rakete i sravniti sa zemljom njihovu raketnu industriju. Biće ponovo potpuno zbrisana“, rekao je Tramp u osmominutnom video-snimku objavljenom u subotu ujutru na društvenoj mreži Truth Social.

Takođe je upozorio iranske oružane snage da polože oružje u zamjenu za „potpuni imunitet“ ili će se, kako je naveo, suočiti sa „izvjesnom smrću“.

Masovna vojna operacija – koju su SAD nazvale „Epski bijes“ (Operation Epic Fury) – uslijedila je nakon višenedjeljnih prijetnji Trampa da će narediti vojnu akciju ako Iran ne pristane na novi sporazum o svom nuklearnom programu.

Iran je u više navrata saopštio da su njegove nuklearne aktivnosti u potpunosti mirnodopske prirode.

Centralna komanda američke vojske navela je da je cilj bio „razgradnja bezbjednosnog aparata iranskog režima, uz prioritetno gađanje lokacija koje su predstavljale neposrednu prijetnju“.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da su Izrael i SAD pokrenuli „operaciju uklanjanja egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu“.

Netanjahu je odbacio kao smiješne tvrdnje da je Izrael gurnuo SAD u rat sa Iranom.

„Donald Tramp je najjači lider na svijetu. On radi ono što smatra da je ispravno za Ameriku“, rekao je Netanjahu u intervjuu za „Fox News“.

Iran je američke i izraelske napade opisao kao „neizazvane, nezakonite i nelegitimne“ te je kao odgovor izveo opsežne napade širom regiona.

Kako je Iran odgovorio?

Iran je lansirao balističke rakete i bespilotne letjelice ka Izraelu, više bliskoistočnih zemalja povezanih sa SAD, britanskoj vojnoj bazi na Kipru, kao i ka brodovima u blizini iranske obale.

Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) saopštio je da je gađao izraelske vladine i vojne objekte u Tel Avivu i drugim gradovima, dok je devet osoba poginulo kada je pogođeno stambeno naselje u Bejt Šemešu.

Britansko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.

Na meti su se našli Katar, Bahrein, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Kuvajt  – zemlje u kojima se nalaze američke vojne baze, kao i Oman i Saudijska Arabija.

U ponedjeljak su se nove eksplozije čule širom Zaliva, uključujući gradove Dubai, Dohu, Manamu. Iranska vojska je saopštila da je upotrijebila 15 krstarećih raketa u napadima na američku vazduhoplovnu bazu u Kuvajtu i na plovila u Indijskom okeanu.

Pogođeni su i civilni objekti, uključujući hotele u Dubaiju, pored vojnih instalacija.

U ponedjeljak su iznad Kuvajta oborena tri američka aviona, a američka vojska je saopštila da je, po svemu sudeći, riječ o incidentu „prijateljske vatre“. Piloti su preživjeli.

Prema potvrdi američke vojske, do ponedeljka je u borbenim dejstvima poginulo šest pripadnika američkih oružanih snaga.

Ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da se smrtonosni incident dogodio kada je projektil pogodio taktički operativni centar u Kuvajtu. Američki mediji navode da je riječ o iranskom napadu dronom.

Prema riječima portparola Centcoma, do ponedjeljka ujutru 18 američkih vojnika teško je ranjeno u okviru operacije „Epski bijes“.

Ambasadu SAD u Rijadu, prijestonici Saudijske Arabije, pogodila su dva drona rano u utorak, saopštilo je saudijsko ministarstvo odbrane. Navedeno je da je došlo do „ograničenog požara i manje materijalne štete na zgradi“.

Američki Stejt department je pozvao američke državljane da „odmah napuste“ Bahrein, Egipat, Iran, Irak, Izrael, Zapadnu obalu i Gazu, Jordan, Kuvajt, Liban, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju, Siriju, Ujedinjene Arapske Emirate i Jemen.

Otvoren je i novi front sukoba kada je libanski šiitski pokret Hezbolah napao Izrael, nakon čega su Izraelske odbrambene snage (IDF) izvele napade na ciljeve u Bejrutu i na jugu Libana, prenosi Euronews.

Hezbolah, saveznik iranske vlasti, saopštio je da napade izvodi kao odmazdu za ubistvo ajatolaha Hamneija.

Kako rat utiče cijene energenata?

Nestabilnost na Bliskom istoku utiče na globalnu ekonomiju, prije svega zbog napada na ključnu energetsku infrastrukturu u zemljama Persijskog zaliva, prenosi Euronews.

Državna energetska kompanija Katara saopštila je da je obustavila proizvodnju tečnog prirodnog gasa (LNG) zbog iranskih napada, što je u ponedeljak dovelo do skoka cijena gasa od čak 50%.

Iranski dronovi napali su rafineriju Ras Tanura u Saudijskoj Arabiji, što je izazvalo djelimičnu obustavu rada, saopštilo je u ponedeljak saudijsko ministarstvo energetike.

Iran je takođe upozorio brodove da ne prolaze kroz Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta, kroz koju se transportuje oko 20% ukupne svjetske nafte i gasa.

Cijene nafte i gasa naglo su porasle na svjetskom tržištu, nakon što su najmanje tri broda u blizini Ormuskog moreuza.

Agencije