Ukoliko domaći političari ne postignu dogovor preko radne grupe, BiH bi mogla ostati bez prve tranše od 140 miliona KM, koja bi trebala biti isplaćena do kraja avgusta.
Na ovo je upozorio ministar saobraćaja i komunikacija Edin Forto koji kaže da ništa nije riješeno, iako iz Republike Srpske tvrde da se radi o tehničkim stvarima.
Dobijanje novca trenutno stoji zbog tri neusaglašene mjere između entitetskih vlasti.
Pored jedinstvenog broja 112, druge dvije mjere koje nisu usaglašene su ukidanje entitetskog veta i popuna Ustavnog suda BiH te da odluke tog suda budu obavezujuće na prostoru BiH.
BiH je jedina država u Evropi u kojoj ne postoji jedinstveni broj koji se može pozvati u hitnim slučajevima, jer se tome uporno protive u RS inzistirajući da svaki entitet reguiše za sebe i tvrde da bi se u protivnom narušio ustavni poredak Bosne i Hercegovine. S obzirom da to u nadležnosti građanske zaštite u RS predlažu iste brojeve za RS i za FBiH, ali da to ne bude jedinstven broj.
Što se tiče ostalih dvije mjere, problematika sa Ustavnim sudom BiH je više manje poznata, a Ustavni sud BiH trenutno djeluje bez sudija iz Republike Srpske. Mediji u Republici Srpskoj ga zovu krnji sud. Što se tiče treće mjere, ukidanja entitetskog glasanja protive se u Republici Srpskoj, jer je to, ustavna kategorija.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković je ranije rekao kako je u procesu pregovora sa EU bilo uvjeravanje da, ukoliko bude usaglašeno mjera od 95 odsto, u tom omjeru biće i dobijeno novca, od predviđenih milijardi evra.
„Zato sam rekao usaglasili smo većinu, pa nam dajte toliko novca. Onda smo nas obavijestili da ispod ove tri neusaglašene mjere ne mogu ići i da je to crvena linija i uslov je za Plan rasta i pomoć EU BiH. Zato sam rekao ako je to uslov, nema potrebe za daljim razgovorima“, zaključio je Višković.
Podsjetimo, Cijeli paket „Plan rasta“ vrijedi šest milijardi evra, a ta bi se sredstva dodjeljivala kroz konkretne projekte za koje se daje saglasnost tijela EU. Procjena je kako bi BiH na taj način mogla dobiti najmanje milijardu eura bespovratnih sredstava.
Predsjedavajući Savjet ministara BiH Borjana Krišto je ranije izjavila da su svi narodi u BiH ujedinjeni na zajedničkom evropskom putu te je napomenula da su 30. aprila Europska komisija zvanično poslala listu reformi sa koracima za provođenje Plana rasta.
„Aktivno smo radili na usaglašavanju sa predstavnicima EK i EU delegacija u BiH. Od 113 reformi, koje su bile inicijalni prijedlog EU, usisali smo 110 reformi“, istakla je Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Krišto.
OHR je oštro reagovao zbog nemogućnosti postizanja dogovora. Oni su direktno optužili vlast Republike Srpske za „blokadu koja šteti ne samo državi Bosni i Hercegovini, već i građanima Republike Srpske“
„Situacija je vrlo jednostavna – ako Republika Srpska ispuni svoje ustavne obaveze, prestane s političkim igrama i imenuje kvalitetne sudije u Ustavnom sudu, te prestane blokirati projekte bez racionalnog razloga, bit će ispunjeni potrebni uslovi za plan rasta“ upozoreno je.
Iz Delegacije EU za BUKU su ranije ove godine izjavili da su domaće vlasti u BiH dostavile Evropskoj komisiji listu međusobno usaglašenih reformi za uvrštavanje u Reformsku agendu.
„Kompletan nacrt Reformske agende tek treba da bude dostavljen, a vrijeme curi. To je nužna osnova za učešće u Planu rasta za Zapadni Balkan. Nakon prijema, Evropska komisija će procijeniti da li nacrt Reformske agende BiH ispunjava neophodan nivo ambicije kako bi BiH imala koristi od Plana rasta podržan je novim finansijskim instrumentom – Instrumentom za reformu i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi evra u grantovima i zajmovima za cijeli region“ rekli su ranije za BUKU u Delegaciji EU.
BUKA
