Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da Srpska danas ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka, navodeći da ukupan dug iznosi 39,6 odsto, a javni 33,2 odsto BDP-a, dok su dopušteni limiti 60, odnosno 55 odsto.
Da su bile tačne tvrdnje nekih nazovi analitičari i drušebrižnika, kaže Višković, Srpska bi propala još prije 20, 25 godina, a danas u 2023. godini, na njihovu žalost, sve ide kako treba.
– Obaveza u ovoj godini po pitanju servisiranja domaćih i ino obaveza iznosi oko milijardu i 200 miliona KM kredita i to ćemo apsolutno moći otplatiti. Za prvih šest mjeseci, odnosno do današnjeg dana servisirano je više od 700 miliona KM, a zaduženi smo na nivou 500 miliona KM, što znači da smo za više od 200 miliona KM obaveza servisirali, nego što smo se zadužili – rekao je Višković sinoć za RTRS.
Predsjednik Vlade Republike Srpske je istakao da bi ovo bila relaksirana situacija da nije pritisaka i ataka na Srpsku kojoj se pokušava uskratiti pristup svim međunarodnim, finansijskim institucijama, dodajući da su nalogodavci isti proteklih 20 i više godina.
– To predvode ambasadori određenih zemalja u BiH koji lobiraju kod ostalih zemalja koje na neki način imaju i simpatije prema Republici Srpskoj, a čiji predstavnici u razgovoru `oči u oči` čak to i priznaju i šalju izvinjenje da znaju kompletnu situaciju, ali da ne žele da imaju probleme i da se moraju ponašati tako kako se ponašaju – rekao je Višković.
Premijer Srpske je podsjetio da se u pojedinim medijima 28. jun spominjao kao “dan D” za Republiku Srpsku, ali da se ništa značajno nije desilo osim toga da je Srpska svoje obaveze otplatila šest dana prije roka.
Da to nije urađeno, kako kaže, bio bi onemogućen transfer novca iz Banjaluke do Beča i da je zato jasno o kakvim pritiscima je riječ.
– Mi ne sjedimo skrštenih ruku, radimo, slušamo i imamo prijatelje koji su nam rekli šta se sprema i iz tog razloga mi smo svoju obavezu izvršili par dana prije roka – rekao je Višković.
On je rekao da pojedine banke u vlasništvu određenih grupacija ili zemalja uskraćuju saradnju sa institucijama Srpske, jer imaju takav nalog iz svoje zemlje, odnosno centrale, te da u ovom slučaju ima i druga strana medalje.
– Oni i dalje uzimaju novac od građana BiH, a u zadnje vrijeme ne pokazuju interes da ulažu u privredni sektor, pa čak i izbjegavaju ulagati u pravna i fizička lica jer im je najlakše da drže novac na računima svojih banaka i da tim novcem u suštini finansiraju poslove u svojoj zemlji – naveo je Višković.
Premijer Srpske objašnjava da na taj način određene banke ili ljudi odavde mogu bez ikakvih problema da iznesu dividendu i da danas sa novcem građana Srpske i Federacije BiH finansiraju projekte u matičnim zemljama, što je urađeno pod pritiskom istih nalogodavaca kao kod privatizacije tih banaka.
Srna
