Ražanica je za Srpskainfo govorio o kamatama i stabilnosti bankarskog sistema, kao i o dobiti banaka.
Ipak, na pitanja vezana za poziv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika bankama da u roku od 90 dana da vrate domaće depozite iz inostranstva, kao i za račune osoba koje se nalaze na američkim crnim listama odgovorio je kratko: “Bez komentara”.
Kakva je situacija u bankarskom sektoru u BiH, da li je stabilan i koji su najveći izazovi sa kojima se suočava?
Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina pokazuje izuzetnu otpornost i stabilnost, čak i u kontekstu globalnih ekonomskih izazova. Očuvan je visok nivo kapitalizacije i likvidnosti, što omogućava bankama da nastave pružati snažnu podršku realnom sektoru i građanima. Uprkos makroekonomskim neizvjesnostima, uključujući inflatorne pritiske, poremećaje na globalnim tržištima i geopolitičke rizike, bankarski sektor u BiH ostao je stabilan, profitabilan i u stalnom rasvi ključni parametri poslovanja bilježe pozitivan trend. Prema posljednjim podacima, krajem 2024. godine ukupna aktiva bankarskog sektora premašila je 43,5 milijarde KM, dok su krediti dostigli 25,8 milijardi KM, a depoziti 33,9 milijarde KM. Ovi pokazatelji jasno ukazuju na kontinuirano povjerenje klijenata i investitora u stabilnost bankarskog sektora. Posebno je važno istaći da je rast depozita pokazatelj sigurnosti i pouzdanosti banaka, dok smanjenje učešća nekvalitetnih kredita potvrđuje efikasnost politika upravljanja rizicima.
Važno je naglasiti i da je bankarski sektor u BiH jedan od najregulisanijih sektora u zemlji, s visokim stepenom usklađenosti sa propisima Evropske unije. To dodatno doprinosi stabilnosti i jača povjerenje kako domaćih, tako i stranih investitora. Trenutno u BiH posluje 21 komercijalna banka i dvije razvojne banke, pri čemu banke čine gotovo 90% ukupnog finansijskog sistema. Ova bankocentričnost nosi veliku odgovornost, ali istovremeno potvrđuje ključnu ulogu banaka u finansiranju privrede i održavanju makroekonomske stabilnosti.
Pored tradicionalne uloge finansijskog posrednika, banke u BiH aktivno ulažu u digitalizaciju, modernizaciju usluga i inovacije. Digitalna transformacija bankarskog sektora donosi brže, sigurnije i efikasnije finansijske usluge, što direktno koristi građanima i privredi. Poseban fokus stavljen je na razvoj mobilnog i internet bankarstva, digitalnih plaćanja i beskontaktnih tehnologija, što značajno podiže nivo kvaliteta usluga.
Bankarski sektor danas predstavlja jedan od najsavremenijih segmenata naše ekonomije. Banke posluju u skladu s evropskim i svjetskim standardima, i kao takve, spremne su pružiti i pružaju najkvalitetnije usluge svojim klijentima, i ključni su pokretači ekonomskog razvoja zemlje.
Međutim, živimo u vremenu ubrzanih promjena. Usklađivanje s regulatornim zahtjevima, upravljanje rizicima, cyber sigurnost, digitalizacija, ESG politike, modernizacija platnog prometa, primjena umjetne inteligencije i prilagođavanje proizvoda – sve su to aspekti na kojima bankarski sektor mora kontinuirano raditi i unapređivati raditi kako bi ostao relevantan i uspješan, i nastavio igrati svoju ulogu ključnog stuba ekonomskog razvoja.
Da li se može očekivati smanjenje kamatnih stopa u BiH?
Odluke Evropske centralne banke (ECB) o smanjenju ključnih kamatnih stopa usmjerene su na poticanje ekonomske aktivnosti u evrozoni i stabilizaciju inflacije, koja je trenutno na ciljanom nivou od 2%. Ove mjere predstavljaju reakciju na izazove s kojima se suočava evrozona, s ciljem podrške daljnjem ekonomskom rastu. Iako ECB nastoji stimulisati ekonomiju, važno je napomenuti da ove odluke neće imati neposredan uticaj na kamatne stope u Bosni i Hercegovini. Naša zemlja nije dio evrozone, niti je naš monetarni sistem direktno povezan s evropskim, zbog čega su kamatne stope u BiH podložne specifičnostima domaće ekonomije i tržišta kapitala.
Kamatne stope u Bosni i Hercegovini generalno su među najnižima u regiji, a u nekim slučajevima čak i u odnosu na zemlje članice Evropske unije. Ovo je pozitivan pokazatelj stabilnosti našeg bankarskog sektora, naročito imajući u vidu da su rizici na finansijskom tržištu BiH u pravilu izraženiji u odnosu na razvijenija EU tržišta. Iako kamatne stope u BiH nisu direktno povezane s politikama ECB-a, reakcija naših banaka na globalne promjene je bila promišljena i prilagodljiva.
Povećanje kamatnih stopa u BiH, koje je uslijedilo nakon porasta globalnih kamatnih pritisaka, bilo je umjereno i daleko manje drastično nego u nekim evropskim zemljama. Razlog tome leži u činjenici da su banke u BiH većinu svojih kreditnih aktivnosti finansirale iz domaćih izvora – depozita, ali su i uspješno upravljale rizicima kroz fleksibilne opcije za klijente. Mnoge banke su ponudile mogućnost prelaska na fiksne kamatne stope, čime su omogućile građanima i privredi da svedu na minimum rizik od fluktuacija kamatnih stopa uzrokovanih rastom referentne kamatne stope EURIBOR, osiguravajući veću predvidljivost u finansijskom planiranju. Ova mjera je bila ključna za očuvanje stabilnosti i olakšavanje otplate kredita, što je od posebnog značaja u periodima povećane ekonomske nesigurnosti.
Međutim, važno je napomenuti da će i dalje postojati određeni pritisci, posebno na strani vanjskih faktora poput međunarodnih kamata i globalnih ekonomski kretanja. Kamatne stope na globalnom nivou mogu uticati na kapacitet banaka da održe povoljne uslove finansiranja. S obzirom na to, banke će morati nastaviti pratiti globalne i domaće ekonomske uslove i prilagođavati svoju ponudu kako bi osigurale konkurentnost i podršku održivom rastu.
Da li su kamatne stope na depozite građana na sličnom nivou kao i u region, postoji li šansa da će se u budućnosti povećati?
Kamatne stope na depozite u Bosni i Hercegovini trenutno su na sličnom nivou kao i u zemljama regiona, uz određene razlike koje zavise od monetarne politike, nivoa inflacije, likvidnosti bankarskog sektora i drugih ekonomskih faktora. S obzirom na valutni odbor (Currency Board) u BiH, monetarna politika je ograničena, a kamatne stope se dominantno formiraju pod uticajem tržišnih faktora i politike Evropske centralne banke (ECB).
U prethodnim godinama, kamatne stope na depozite bile su na niskim nivoima zbog visoke likvidnosti bankarskog sektora i ograničenih mogućnosti plasmana sredstava u ekonomiju. Međutim, globalni trendovi, uključujući povećanje referentnih kamatnih stopa ECB-a i američkog FED-a, doveli su do blagog rasta kamatnih stopa na depozite i u BiH.
Važno je naglasiti da su depoziti primarni izvor sredstava za kreditiranje, te da kamatne stope na kredite direktno zavise od kamatnih stopa na depozite. Ukoliko banke povećaju kamatne stope na depozite kako bi privukle više sredstava, to u pravilu vodi i ka povećanju kamatnih stopa na kredite, jer je cijena izvora finansiranja ključni faktor u formiranju kreditnih uslova.
Buduće kretanje kamatnih stopa zavisi od više faktora, uključujući monetarnu politiku ECB-a, potražnju za kreditima, inflaciju i konkurenciju među bankama. Ako se nastavi trend rasta kamatnih stopa na globalnom nivou, moguće je da će i banke u BiH prilagoditi kamatne stope na depozite i kredite, posebno na dugoročne proizvode, ali mi ne očekujemo značajnije izmjene u kratkom roku. Dinamika i obim tih promjena zavisiće od tržišnih okolnosti i strateških odluka banaka.
Građani često misle da previše plaćaju bankarske usluge, da li se razmatra mogućnost smanjenja ovih cijena?
Cijene bankarskih usluga formiraju se na temelju više faktora, uključujući operativne troškove, regulatorne zahtjeve, sigurnosne standarde i ulaganja u digitalizaciju i inovacije. Banke u Bosni i Hercegovini, kao i u regionu, u kontinuitetu vrše optimizaciju svojih poslovnih modele kako bi klijentima ponudile efikasne i pristupačne usluge, pri čemu se sve više fokusiraju na digitalna rješenja koja mogu smanjiti troškove i poboljšati korisničko iskustvo.
Važno je naglasiti da se bankarske naknade u BiH ne razlikuju značajno od onih u zemljama regiona, a u nekim segmentima su i niže. Također, banke često nude pakete usluga koji omogućavaju korisnicima da za fiksnu mjesečnu naknadu dobiju pristup većem broju usluga po povoljnijim uslovima.
Mogućnost smanjenja cijena bankarskih usluga zavisi od više faktora, uključujući tržišne uslove, troškove regulative i sigurnosne zahtjeve. S obzirom na to da banke kontinuirano ulažu u modernizaciju i digitalizaciju, postoji prostor za optimizaciju troškova, što dugoročno može uticati i na cijene pojedinih usluga. Međutim, konkretne odluke o promjeni naknada donose same banke u skladu s poslovnom strategijom i tržišnim kretanjima.
Koliko će izmjene i dopune Zakona o bankama Republike Srpske uticati na poslovanje banaka u RS-u i da li očekujete slične korake u Federaciji BiH?
Izmjene i dopune Zakona o bankama Republike Srpske svakako će imati značajan uticaj na poslovanje banaka u tom entitetu, jer će uticati na regulatorne zahtjeve, strukturu poslovanja, upravljanje rizicima i operativne troškove banaka. Promjene zakonskog okvira predstavljaju priliku za unapređenje efikasnosti tržišta, bolje upravljanje finansijskim rizicima i usklađivanje sa savremenim međunarodnim standardima, a sve u cilju osiguravanja stabilnog poslovnog okruženja za banke i korisnike njihovih usluga.
S obzirom na to da su u proceduri izmjene zakona o bankama u oba entiteta, Udruženje banaka BiH je aktivno učestvovalo u procesu kroz davanje naših sugestija, komentara i prijedloga. Naš cilj je da zakonodavne promjene učine tržište efikasnijim, da olakšaju pristup financijskim uslugama, te da pruže bolju podršku razvoju bankarskog sektora i privrede uopšte. Kao Udruženje, ističemo važnost usklađivanja s međunarodnim regulativama i najboljim praksama, što omogućava konkurentnost i privlačenje investicija, kao i održivost sektora u dugoročnom periodu.
U vezi s mogućim sličnim koracima u Federaciji BiH, možemo reći da se zakonodavni okvir i regulatorne promjene često donose u koordinaciji između oba entiteta kako bi se obezbijedila harmonizacija tržišta i stabilnost finansijskog sistema na nivou cijele zemlje. S obzirom na važnost takvih promjena, očekujemo da će zakonski okvir učiniti bankarski sektor bio još efikasnijim, transparentnijim i usklađenim sa savremenim globalnim standardima.
Često se spominje dobit banaka u BiH, u poređenju sa zemljama regiona i Evrope da li banke koje posluju u BiH imaju uobičajenu ili veću dobit?
Dobit banaka u Bosni i Hercegovini rezultat je tržišnih uslova, strukture bankarskog sektora, nivoa kreditne aktivnosti, troškova poslovanja i regulatornih zahtjeva. U poređenju sa zemljama regiona i Evrope, profitabilnost banaka u BiH je u okviru uobičajenih okvira, a faktori koji na nju utiču uključuju stabilnost depozitne baze, kreditni rast, nivo nenaplativih kredita i operativne troškove.
Važno je naglasiti da se dobit banaka ne može posmatrati izolovano, već u kontekstu ukupnog finansijskog sistema i ekonomske situacije u zemlji. U BiH su banke visoko kapitalizovane i likvidne, što osigurava stabilnost finansijskog sektora, ali i mogućnost adekvatnog kreditiranja privrede i stanovništva. Takođe, dobit ostvarena u bankarskom sektoru ne znači automatski i visoke marže, već odražava sposobnost banaka da upravljaju rizicima i efikasno posluju u okviru tržišnih uslova.
U regionalnom kontekstu, banke u BiH ostvaruju stabilne rezultate, pri čemu je njihova profitabilnost uporediva s bankama u zemljama sa sličnim ekonomskim okruženjem. Ključna razlika u odnosu na razvijene evropske ekonomije leži u strukturi prihoda – dok su u zapadnim zemljama značajan dio prihoda banke ostvaruju iz naknada i investicionih aktivnosti, u BiH je bankarski sektor tradicionalno fokusiran na kreditiranje, što oblikuje i strukturu njihovih prihoda. Dobit banaka omogućava dalja ulaganja u modernizaciju, digitalizaciju i sigurnosne standarde, a istovremeno doprinosi stabilnosti finansijskog sistema. U konačnici, stabilan i profitabilan bankarski sektor osigurava dugoročnu održivost kreditiranja i podršku ekonomskom rastu.
