Pred poslanicima u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH danas će se naći Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kojim se traži povećanje plata u rasponu od 30 do 50 odsto za zaposlenike koji obavljaju informatičke poslove.
Predlagači zakona su poslanici Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš, a zakon je upućen u parlamentarnu proceduru sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
Predloženim izmjenama traži se da zaposlenima sa visokom i srednjom stručnom spremom, koji obavljaju složene informatičko-aplikativne poslove, uključujući proučavanje, planiranje, definirsnje, standardizaciju, razvoj, upravljanje, održavanje i administriranje informatičko-komunikacijskih sistema u institucijama BiH, kao i onima koji posjeduju validne stručne certifikate, bude osiguran dodatak na osnovnu platu u iznosu od 30 do 50 odsto.
Obrazlažući zahtjev za izmjene navedenog zakona, Dunović, Begić i Glavaš ističu da važeći Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH ne odražava stvarni nivo odgovornosti, složenosti i tržišne vrijednosti poslova koje obavlja informatičko osoblje, posebno ono sa srednjom stručnom spremom.
– Najilustrativniji primjer dugogodišnjeg zanemarivanja ovog kadra jeste Odsjek za informacioni sistem i komunikacije Ministarstva inostranih poslova BiH, najstariji informatičko-komunikacijski odsjek u institucijama BiH, osnovan još 1992. godine. Ovaj odsjek je razvio prvu aplikaciju za izdavanje putnih isprava BiH, uspostavio prvu mrežnu infrastrukturu i elektronsku komunikaciju unutar institucija – navodi se u obrazloženju.
Međutim, kako se dodaje, već više od deset godina upravo informatičari sa srednjom stručnom spremom nose najveći teret posla, obavljajući najmanje 50 odsto poslova koji po sistematizaciji pripadaju visokoj stručnoj spremi, jer se zbog niskih plata na konkurse gotovo niko sa VSS-om više ne prijavljuje.
– Još 2009. godine, donošenjem Odluke Savjeta ministara BiH o kriterijima za utvrđivanje dodatka na platu za obavljanje složenih informatičko-aplikacijskih poslova, pokušalo se zadržati informatičke inženjere u institucijama BiH. U to vrijeme je u institucijama BiH bio zaposlen veliki broj informatičara sa visokom stručnom spremom. Međutim, umjesto jedinstvenog i sistemskog rješenja, donesene su brojne parcijalne odluke koje su dovele do neujednačenih dodataka i nejednakog tretmana zaposlenih, što je rezultiralo masovnim odlaskom informatičara sa visokom stručnom spremom iz institucija BiH – navode Dunović, Begić i Glavaš.
Ističu da je danas stanje takvo da informatičari sa srednjom stručnom spremom obavljaju većinu ključnih i odgovornih poslova, neophodnih za nesmetano funkcionisanje informacionih sistema institucija BiH, ali bez adekvatnog vrednovanja svog rada.
Iako se obim i složenost njihovih zadataka kontinuirano povećavaju, njihove plate ostaju nepromijenjene.
– Izmjenom Zakona, kojom bi se osiguralo povećanje, odnosno dodatak na platu od 30 do 50 odsto za radnike sa srednjom stručnom spremom, ispravila bi se dugogodišnja nepravda prema ovoj kategoriji zaposlenih, te bi se spriječilo dalje napuštanje institucija BiH – ovaj put od strane kadra bez kojeg informatički sistemi institucija ne bi mogli funkcionisati – ističe se na kraju.
