Ipak, u odnosu na ranije godine, primjetno je da se broj zahtjeva smanjio.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Raport su kazali da se lani državljanstva odreklo 2.147 lica, što je znatno manje u odnosu na prethodne godine.
Prema podacima Ministarstva, trend porasta broja zahtjeva za odricanje od državljanstva BiH je bio u konstantnom rastu do 2023. godine.
Od 1996. do 2000. godine broj zahtjeva se kretao od šest do 63, da bi u 2001. godini drastično prastao na 2.608 zahtjeva, a u 2002. godini na čak 8.346.
Godine 2003. državljanstva BiH se odrekao najveći broj građana – njih 9.128. Od tada do danas, broj zahtjeva za odricanje od državljanstva se počeo smanjivati.
Građani državljanstvo BiH najčešće mijenjaju sa državljanstvom Njemačke i Austrije, podaci su Ministarstva civilnih poslova.
BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, te građani koji stiču državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH, međutim, Ministarstvo nema podatke o broju građana koji imaju dvojno državljanstvo.
U postupku odricanja od državljanstva BiH stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.
U neformalnim razgovorima najčešće navode kao razlog rješavanje radno-pravnog statusa, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu.
Veći broj lica koja se odriču državljanstva BiH je u potpunosti integrisan u sredinama u kojima žive u inostranstvu i najveći broj ih je druga generacija u inostranstvu, dakle nisu rođeni u BiH.
Administrativna taksa za odricanje iznosi 800 KM, a za odricanje radi sticanja državljanstva neke od država bivše Jugoslavije taksa iznosi 200 KM.
