Geotermalna energija, iskorištena za grijanje stambenih i poslovnih prostora, može značajno doprinijeti jačanju domaće ekonomije i socijalne politike, osiguravajući dugoročno niske cijene i stabilnu isporuku. Predsjednik Bosanskohercegovačkih elektroenergetičara (CIGRE), Zijad Bajramović, istakao je ovu potencijalnu korist, ali i naveo da stručnjaci CIGRE-a naglašavaju potrebu ozbiljnijeg pristupa korištenju geotermalnih potencijala, ističući da BiH ima značajno mjesto na geotermalnoj karti Evrope.
Bajramović je naglasio važnost promocije geotermalne energije, podrške stručnom obrazovanju, istraživanja potencijala, te većeg korištenja u toplifikaciji.
CIGRE BiH formira sekciju za geotermalnu energiju
BH K CIGRE planira formirati sekciju za geotermalnu energiju.
Dosad se geotermalna energija u BiH uglavnom koristila za banjska lječilišta i sportsko-rekreativne objekte, dok je korištenje za zagrijavanje stambenih zgrada rijetkost. „Mi to želimo promijeniti i uvjereni smo da će BiH za te projekte dobiti međunarodnu financijsku pomoć,“ zaključio je Bajramović te tim povodo organizovao okruglog stola o geotermalnoj energiji kao obnovljivom izvoru,
Kako je tom prilikom definisao mr.sc. Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku BiH ima ukupno devet zona, od kojih je u svim zonama moguće korištenje geotermalne energije za grijanje, a u četiri zone bi se mogli očekivati i potencijali za proizvodnju električne energije.
“Geotermalni gradijenti neravnomjerno prekrivaju BiH i imaju niže vrijednosti od prosječnih na području Evrope koje iznose 30 0C/km, a kreću se u intervalu od 1 do 65 0C/km. Oblasti vanjskih Dinarida imaju niže vrijednosti, dok područja unutrašnjih Dinarida karakterišu širi raspon koji se kreće od 21 – 50 0C/km. Najviše vrijednosti geotermalnog gradijenta su u području Semberije i Posavine koje se kreću od 45 – 65 0C/km . Veličina toplotnog toka obzirom na debljinu Zemljine kore na teritoriji BiH, kreće se od od 65 – 100 mW/m2 (sjeverno od linije Novi Grad – Banja Luka – Doboj – Zvornik)”, istakoa je dodajući da su temperature na do sada poznatim i istraženim lokacijama u Domaljevac- Šamac (96°C), Kakanj (54°C), Sarajevo-Ilidža (58°C), Gračanica (39°C) i dr. su preniske za proizvodnju električne energije, i to je razlog da se geotermalna energija s tih nalazišta koristi samo za eksploataciju u lječilištima (balneologija i grijanje objekata) i stakleničkoj proizvodnj
Za sada nisu pronađene lokacije s temperaturama vode iznad 100 0C iako se pretpostavlja da se te temperature mogu naći na nekim lokacijama u BiH na dubinama većim od 2.500 m (npr. na području Semberije).
Napomenuo je da se u EU se očekuje nastavak primjene geotermalne energije u balneologiji, uz moguće intenziviranje. Planirane aktivnosti u BiH uključuju korištenje za grijanje pojedinačnih objekata i naselja, poput hotela na Ilidži (Sarajevo) te razmatranje sistema daljinskog grijanja u Banja Luci, Gračanici i Bijeljini.
Ferid Skopljak iz Federalnog zavoda za geologiju je predstavio geotermalne potencijale FBiH I RS.
Utvrđeni geotermalni potencijal termalnih i termomineralnih voda u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema raspoloživim podacima,iznosi 196,79 MWth
Najveći je u Kantonu Sarajevo (62,49 MWt ), zatim Tuzlanskom kantonu (34,42 MWt), Zeničko-dobojskom (30,78 MWt).
Ukupni geotermalni potencijal termalnih I termomineralnih voda u Republlici Srpskoj prema raspoloživim podacima: = 40,9 MWth (Jolović,B.,et. all 2012.).
Najveći u području općine Gračanica (12,95 MWth), te opštinama Laktaši (9,62 MWth) I Bijeljina (11,27 MWth). Ove tri općine učestvuju sa skoro 83 % geotermalnog potencijala Republike Srpske
Prognozni geotermalni potencijal Republike Srpske može se značajno povećati, posebno u području Semberije gdje jedubokim bušotinama (dubine 1650 i 2400 m) moguće zahvatiti dodatnih cca 16 MWth (Jolović,B.,et. all 2012.).
Situacija u Hrvatskoj
Sanja Živković iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, je ovom prilikom rekla da se daljnjim istraživanjima očekuje pronalazak novih geotermalnih lokaliteta, te da je Panonski dio Hrvatske najpotentniji.
“Geotermalni potencijal je povezan s debljinom kontinentalne kore. U Panonskom bazenu Mohorovičićev diskontinuitet se nalazi plitko, na dubinama manjim od 25 km, dok u Dinaridima doseže i 40 km,” kaže Živković.
Dodaje i da se geotermalni lokaliteti dijele na prirodne, kojih je 25 u Hrvatskoj, te one potvrđene ili indicirane u dubokim bušotinama.
Istraživanje geotermalne energije i njena primjena je široka kaže. Može se koristiti direktno, u toplinarstvu, balneologiji, poljoprivredi i obradi hrane, te indirektno, za proizvodnju električne energije pri temperaturama iznad 100 °C.
Svui učesnici okruglog stola naglasili su hitnu potrebu za sveobuhvatnim istraživanjem geotermalnih resursa koristeći najnovije naučne metode. Predili su i donošenje zakonskih okvira koji bi regulisali istraživanje, eksploataciju i zaštitu ovih resursa.
Istakli su i važnost uvođenja novih tehnologija u istraživanje i eksploataciju, uz potpuno iskorištavanje geotermalnih resursa u različitim sektorima.
“Promocija geotermalne energije kao isplative investicije ključna je za prevazilaženje nepovjerenja investitora. Država bi trebala osigurati finansijske poticaje, uključujući smanjenje carina, poreske olakšice i pristup EU fondovima, kako bi se podstakla ulaganja”, zaključna je poruka sa ogruglog stola.
Buka
