Dijaspora spasava BiH: Doznake veće od investicija
Ovih dana čuli smo hvalospjeve kako je RS maltene rajsko mjesto za investitore. Statistika bilježi rast stranih investicija u ovoj godini, ali to nije dovoljno za ozbiljan ekonomski razvoj, smatraju ekonomisti. Istovremeno, doznake dijaspore su tri puta veće od stranih investicija što ima svoj značaj, ali otkriva i bolnu istinu da nam stanovništvo odlazi.
Lider u regionu u privlačenju stranih investicija je Srbija. Čak 70 odsto svih investicija usmjerenih ka Zapadnom Balkanu slije se u ovu zemlju. Vrijednost stranih ulaganja u Srbiju višestruko je veća od one u BiH.
„Od ukupnih priliva direktnih stranih investicija u BiH, na RS u zadnjih 20 godina na godišnjem nivou otpada samo 23,5 posto“, kaže ekonomista Milenko Stanić.
Međutim, vlasti Srpske ovih dana nas uvjeravaju da je RS najpovoljnije poslovno okruženje u regionu, a istovremeno premijer ne uspijeva da navede barem tri najveće strane investicije, naziv firme, koliko novca je uloženo i koliko ljudi potom osnovu zaposleno.
“Treba da vas sad odvedem kad se završi aktuelni čas u grad Laktaše i da pogledamo dvije investicije koje se rade pored auto – puta i magistralnog puta i vidjećete da su to milionske investicije. Ako mislite da velike strane investicije mogu da se riješe za 24 sata ili kako vi mislite preko noći, ja bih vas pitao da razgovaramo o investicijama iz nekog prethodnog perioda”, izjavio je premijer Radovan Višković.
“Ako jedna noć traje 18 godina onda i sam premijer je priznao da građani RS već 18 godina žive u mraku”, prokomentarisala je ekonomista i poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS, Mirjana Orašanin.
Dok premijer pokušava nemušto da se sjeti nekih investitora, ekonomisti ukazuju na ono što ih odbija.
„Investitori ne žele ulagati u BiH zbog političkih, pravnih i ekonomskih rizika, s jedne strane, a s druge strane, zbog birokratskog aparata. To znači blokadu ne samo na nivou države, entiteta, kantona već prije svega jedinica lokalne samouprave gdje imamo diskreciono pravo nekog načelnika da blokira investiciju što nije dobro“, kaže ekonomista Admir Čavalić.
„Ako imamo u vidu stopu korupcije koja je značajna u našoj administraciji, ako imamo u vidu političku nestabilnost, visok procenat sive ekonomije, veliki broj parafiskalnih nameta onda se ukupni troškovi za direktne strane investicije povećavaju i neutrališu bilo koji pozitivni uticaj pa i nisku stopu poreza na dobit“, kaže Stanić.
Za to vrijeme dijaspora ne zaboravlja svoje bližnje. Doznake od dijaspore u poslednjih desetak godina prelaze tri milijarde i značajan su finansijski potencijal, ali prije svega usmjeren na spasavanje od gladi stanovništva.
„Najveći dio doznaka ide na pokriće potrošnje, mali iznos ide na investicije što jeste problem. Svakako bi bilo korisnije da naši radnici koji su otišli u inostranstvo i raspolažu i znanjem i finansijskim potencijalom ta sredstva usmjere na investicije ovdje, da otvore privredne subjekte, zaposle naše radnike, da oni zarade, da svojim radom ostvare uslove za život“, ističe Stanić.
“BiH ima oko osam posto BDP priliva iz inostranstva po osnovu doznaka i to je veoma značajno, ali to s druge strane govori o velikom iseljavanju stanovništva koje odlazi da radi u inostranstvo. Jasno nam je da nam stanovništvo ode i da nije tih priliva iz inostranstva po osnovu doznaka naš narod sigurno ne bi mogao da opstane na osnovu penzije od 300, 400, 500 maksimalno 600 maraka”, kaže Mirjana Orašanin.
Da nema ovih priliva mnogo više bi bilo gladnih. Ali, ne treba zaboraviti ni problem koji čeka u bliskoj budućnosti. Kompletne porodice odlaze sa namjerom da se ne vrate, a značajan broj ljudi koji prima tu pomoć umire. Pitamo, misli li ko o tome?
(BN) Foto: Ilustracija/business-magazine.ba
