Vaskrs je pokretni praznik, koji najranije može biti 4. aprila, a najkasnije 8. maja, računato po novom, gregorijanskom kalendaru.
Vaskrsenje se slavi tri dana, hrišćani se pozdravljaju sa: „Hristos voskrese“, a odgovaraju „Vaistinu voskrese“. Tako se pozdravlja do Spasovdana, četrdesetog dana od Vaskrsa. Veliki petak, Velika subota i Vaskrs, koji je uvijek u nedjelju, najznačajniji su dani u crkvenom kalendaru. Običaj je da i oni koji rijetko odlaze u crkve u te dane odu u hram i pomole se za duše svojih predaka i zdravlje svojih potomaka.
Za Vaskrs su vezani lijepi običaji u našem narodu. U cijelom hrišćanskom svijetu, pa i kod nas Srba, za ovaj praznik je vezan običaj darivanja farbanim jajima koja je boje na Veliki petak ili na Veliku subotu.
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika.
Pozdrav “Hristos Vaskrse”
Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svijetu vaskršnju službu. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: “Hristos Vaskrse!” i “Vaistinu Vaskrse!” Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.
Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću.
Ukoliko se ne umije da otpjeva vaskršnji tropar, naglas se čita “Oče naš” i druge molitve koje se znaju napamet, ili se čitaju iz molitvenika.
Poslije zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sedaju za svečano postavljenu trpezu.
Kucanje jajima
Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače.
To predstavlja veliku radost za djecu. Prilikom tucanja izgovara se, takođe, – “Hristos Vaskrse” i “Vaistinu Vaskrse”.
Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo. Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.
Na dan Vaskrsa neizostavno je i kucanje ili tucanje jajima. Jaja se najpre tucaju vrh u vrh, a poslije šotku u šotku. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe. Inače, u Banatu vaskršnja jaja nisu davana pastirima (ovčarima, svinjarima) da ne bi stoka bolovala u toku godine.
Na Vaskrs se rano ustaje
Za Vaskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje prije ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Uskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu;
Ujutru se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje.
Djecu valja dotaći crvenim jajetom – da budu crvena i zdrava tokom godine i prvo se omrsiti vaskršnjim jajetom, prenosi Stil.
U nekim selima južnog Banata, Bačke i Srema, po ulicama gdje je prolazila litija palili su vatre ili svijeće u prozorima. Vatre za Uskrs su obavezno paljene kod katolika;
Ako Vaskrs padne prije Đurđevdana nije se jelo jagnjeće meso;
Za Vaskrs se mijesi poseban hljeb. U istočnoj Srbiji i nekim dijelovima Vojvodine peku se lepinje s umetnutim cijelim jajetom (kovržanjak), koje su međusobno razmjenjuju sa prijateljima.
Na dan Vaskrsa se i kriju jaja i slatkiši po dvorištu i kući, pa djeca traže skrivene darove.
Pobusani ponedjeljak
Na drugi dan Vaskrsa koji se zove Pobusani ponedeljak, ide se na groblje i na svaki grob se ostavlja po jedno crveno jaje (da bi i preminuli preci uživali u vaskrsenju isusa Hrista).
Ovaj dan se zove i Vodeni ponedjeljak, jer tada momci i mladi ljudi polivaju vodom djevojke i mlade žene.
Na ovaj ponedeljak valja i ostaviti razbijeno uskršnje jaje u njivi, da njiva bude plodna.
A daje se i uskršnje jaje stoci da ga pojede, da bi cijele godine bila zdrava.
