Radnici u Srpskoj rijetko prijavljuju mobing
Zakon o sprečavanju uznemiravanja na radnom mjestu usvojen prije dvije godine dao je samo djelimične rezultate i to u javnoj upravi koja se pokazala nešto hrabrijom kada se treba prijaviti mobing na radnom mjestu.
Kako su za portal CAPITAL potvrdili naši sagovornici, radnici se i dalje teško odlučuju da prijave uznemiravanje na radnom mjestu, radije trpe nego što se suprotstavljaju, a kada to više ne mogu, napuštaju posao i odlaze kod drugog poslodavca ili čak napuštaju državu.
Prema riječima generalnog sekretara Saveza sindikata RS Gorana Stankovića, od početka ove godine njima se obratilo oko 40 članova zbog uznemiravanja na radnom mjestu, a gotovo sve je riješeno interno i bez institucija. To je i dobro i loše, kaže on.
“Najveći problem je što se uznemiravanje najčešće dešava “oči u oči” bez prisustva nekoga ko će tome posvjedočiti, bez dokaza. Onda ljudi nemaju mogućnost da svoje tvrdnje potkrijepe u institucijama. Zato pokušavamo da ukažemo ljudima da prijave. Nije svejedno kada vam zbog posla skače pritisak ili imate neke druge zdravstvene probleme”, kaže Stanković.
Objašnjava da se interno rješavanje problema pokazalo kao dobar efekat zakona u smislu da ljudi koji uznemiravaju radnike na njihovim radnim mjestima shvate da mogu biti sankcionisani i da postoji zakon koji to reguliše.
“Međutim, često se desi da ljudi neće da trpe više i odlaze sa radnog mjesta, što smo vidjeli u jednoj našoj anketi, a to nije dobro za naš poslovni ambijent. Od 40 prijava, u desetak slučajeva je mobing prestao kada su saznali da su radnici bili kod nas i tražili pomoć”, kaže Stanković..
Ima i „žita ispod tepiha“
U jednom slučaju, priča, asistentkinja je imala “prazan sto”, ništa joj nisu dali da radi da bi dala otkaz. Saznali su da je bila na savjetovanju i prestali su i čak joj popravili uslove rada i ponudili stalni ugovor o radu.
“Naravno da ima dosta “žita ispod tepiha” i da se ne zna koliko slučajeva mobinga ima u privatnom sektoru, jer se ovo rjeđe prijavljuje i često nema sindikata da pruži pravnu pomoć. Bojim se da ljudi i dalje nisu informisani dovoljno o ovom problemu i dobro je da se o tome priča da bi se uključili i ohrabrili da se bore umjesto što trpe”, kaže Stanković.
Arbitar Agencije za mirno rješavanje radnih sporova RS Danijela Radonić kaže da mobinga ima mnogo više nego što se prijavljuje i da bi se ljudi morali ohrabriti da sačuvaju i posao i zdravlje.
“Zakon koji pune dvije godine nije dao neke posebne rezultate, a kada se i prijavi, traje dugo dok se spor riješi. Njegova namjena je bila da smanji dugotrajne sudske sporove i navede ljude da riješe problem uznemiravanja na radu mimo suda”, kaže Radonić.
Objašnjava da je to bio i razlog zbog kojeg je kreirana aplikacija “PreMobbing” čiji je osnovi cilj da upozori poslodavce na situaciju koju imaju u firmi.
“Ona je najviše namijenjena poslodavcima, ali koriste je radnici. Radnik podnese zahtjev za zaštitu od uznemiravanja, odgovori na niz pitanja koja su tu da utvrde da li ono postoji. Kada završi, aplikacija mu šalje notifikaciju da prijavi ako je utvrđeno uznemiravanje, ali ne vidi rezultat upitnika. Rezultat vidi poslodavac, ali ne i kako je odgovoreno na pitanja”, objašnjava Radonić.
Ako je poslodavac taj koji vrši mobing, onda će radnik odmah biti usmjeren u sudsku zaštitu. Suština aplikacije je da poslodavac upravlja rizikom od uznemiravanja na radu.
“Ako mu radnik napiše da ima uznemiravanja, on može da to zaustavi i spriječi. Suština je da se izbjegne dugotrajni sudski proces”, objašnjava Radonić.
Ovaj zakon usvojen je nakon više od decenije usaglašavanja stavova socijalnih partnera.
Definisao je i detaljno obradio interni postupak, kao i one pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova i nadležnim sudom.
“Postupcima prethode određena prava i obaveze i poslodavca i radnika i tom pravcu potrebno je jačati opštu radnu i profesionalnu kulturu i dosljedno primjenjivati nultu toleranciju na pojavu mobinga i uznemiravanja na radu. To znači i obavezno sankcionisanje lica koja vrše uznemiravanje na radu”, navela je Radonić.
CAPITAL: A. Pisarević
