Novi cjenovnik zdravstvenih usluga donio probleme

Rješenja za nagomilane probleme u zdravstvenom sektoru u Republici Srpskoj su na dugom štapu. Predsjednik Srbije najavljuje rekonstrukciju porodilišta u Banjaluci, dok Univerzitetsko klinički centar u Banjaluci pravi garaže po basnoslovnim cijenama. Pacijenti oboljeli od karcinoma još čekaju Nacionalni registar oboljelih.

Očekivano, dugovi zdravstvenih ustanova rastu, a sa IZIS – om se svi snalaze kako znaju i umiju – i pacijenti i zdravstveni radnici. U magli problema sa IZIS – om, skoro pa neprimjetno je prošao i novi cjenovnik usluga u zdravstvu Republike Srpske, koji je na snazi od početka ove godine.

Dok zdravstvo grca u dugovima i problemima sa IZIS – om, pacijenti hodaju s jedne adrese na drugu. Novim cjenovnikom usluga koji je na snazi od početka ove godine, ne mogu previti ranu u ambulanti porodične medicine, zamijeniti urinarni kateter ili primiti kiseoničku terapiju, kao što je to dosad bilo, već u bolnici ili hitnoj pomoći. Na medicinskom terenu – haotično stanje.

„Hitno stanje srčanog udara, astme koje zahtijeva kiseonik može se desiti bilo gdje. To se može desiti bilo gdje, 50 kilometara odavde gdje pacijent ne može dobiti tu uslugu“, objašnjava dr Aleksandar Miličević, iz Odbora za zdravstvo SDS-a.

Oboljeli od karcinoma, prema novom spsiku ne mogu više uraditi kompletan pregled u ambulantama porodične medicine. Čekanje u redovima je za njihovo zdravlje pogubno, a uspostavljanje reda je ključno za najteže dijagnoze, poručuju za BN pacijenti oboljeli od karcinoma.

„Mi bismo zamolili da nam se olakša, da dobijemo uputnice za onkologiju. Samim tim ne čekamo i ne gubimo naše dragocjeno vrijeme koje nam je neophodno“, kaže Mirjana Knežević, oboljela od karcinoma, Udruženje „Diši za život“.

„Ja sam pacijent već dvije godine i imala sam sreću da krenem sa imunološkom terapijom i evo vidite me. Potrebno je da se podigne svijest nadležnima i da nam se omogući fond kako se ne bi ovoliko čekalo, jer puno znači kad se na vrijeme krene s ovom terapijom“, poručuje Jadranka Bujić, oboljela od karcinoma, Udruženje Diši za život.

„Neophodno je uspostavljanje Nacionalnog registra oboljelih. Oni koji odlučuju o načinu trošenja sredstava moraju imati jasnu situaciju. Koliki je broj, koje su vrste bolesnika, koja starosna struktura. Jer samo tako možemo donijeti i pravilnije odluke“, kaže Seka Dželić, oboljela od karcinoma, Udruženja „Diši za život“.

Dok se nadležni bave nerazumnim izmjenama na terenu, dugovi zdravstvenih ustanova se gomilaju. Posljednja u nizu informacija je paradoks u banjalučkom Domu zdravlja koji je podigao kredit od 2 miliona maraka kako bi isplatio plate radnicima. Upućeni smatraju da je glavni krivac za sve što se dešava u zdravstvu – politika.

„Evo sada nakon 10 godina mogu reći da je ključ promjena u zdravstvenom sistemu njegova depolitizacija. Zdravstvene ustanove su stranački plijen, i oni kada uzmu taj plijen, gledaju da pune svoje kase, a ne baveži se njima kao sa javnim dobrom.

Druga stvar koja je još strašnija je što se na načelnika mjesta, pomoćnika direktora stavljauu stranački ljudi. Pa čak i specijalizacije i subspecijalizacije odlučuje se po stranačkoj osnovi ko će to biti. Vraćanje konkursa i pomjeranje kadrova moglo bi dati rezultat“, poručuje Slobodan Stanić, bivši ministar zdravlja RS.

A kolateralna šteta, pored pacijenata, su oni zdravstveni radnici koji još nisu ni stigli do specijalizacije, poput hitne pomoći ili ambulante porodične medicine. Primjer je i nedavni napad na radnika u hitnoj u Prijedoru, zbog čega su njegove kolege i protestovale sa zahtjevom da im se obezbijedi status službenog lica.

(BN)