Kako zaštiti osobe koje prijavljuju korupciju u BiH
Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije nastavlja saslušanja vezana za korupciju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Od APIK-a, Agencije za prevenciju korupcije i kordinaciju borbe protiv korupcije, danas su zatražili da članovima Samostalnog sindikata Uprave dodijeli status zaštićenih prijavljivača korupcije.
Komisija za borbu protiv korupcije smatra da predsjednik Samostalnog sindikata Uprave za indirekno oporezivanje BiH Predrag Jelača, radnik Uprave Dragoslav Stjepanović, koji je po vlastitom svjedočenju pretrpio fizički napad, te inspektorica u sektoru poreza Nidžar Midžić koja je, kako tvrdi izložena mobingu, moraju dobiti zaštitu.
Zahtjev je upućen APIK-u prije mjesec dana ali odgovora nema.
„Svi koji žele da budu zaštićeni moraju doći lično u agenciju sa dokumentacijom za koju smatraju da dokazuje korupciju“, pojašnjava zamjenik direktora APIK-a Rade Ristović i dodaje da će Agencija zaprimiti dokumentaciju a Kolegij će odlučiti da li lica ispunjavaju uslove da dobiju status zaštićenog prijavljivača korupcije.
Vladica Babić, pomoćnik direktora APIK-a, podsejća da Zakon definiše da se licu koje jednom dobije status zaštićenog prijavljivača korupcije taj status ne može ukinuti i to, po njemu predstavlja problem.
„Imamo osobe koje su dobile zaštićeni status a onda se hvale kako im sada niko ne može ništa i tako prave još veću štetu“, tvrdi Babić.
„Članovi Samostalnog sindikata Uprave za indirektno oporezivanje svjedočili su pred Parlamentarnom komisijom o ogromnom kriminalu u Upravi“, podsjeća član Komisije Nenad Grković i ističe da se ti ljudi moraju zaštititi od mobinga, disciplinskih postupaka pa čak i fizičkih nasrtaja od strane onih koje optužuju za kriminal u Upravi.
„Nećewmo odustati od tih ljudi. Ako neuspijemo da ih zaštitimo onda se postavljaju pitanja opravdanosti postojanja i ove Komisije ali i Agencije“, poručuje Grković.
Kako se BiH, koja nosi neslavnu titulu jedne od najkorumiranijih zemalja svijeta, odnosi prema borbi protiv korupcije svjedoči podatak da je na adresu APIK-a ranijih godina došlo 18 prijava koje se odnose na Upravu za indirektno oporezivanje. 16 je proslijeđeno Tužilaštvu, ali šta se dalje desilo sa tim prijavama niko ne zna.
O ozbiljnosti Institucija BiH da se uhvate u koštac sa kriminalnom i korupcijom govori i podatak da APIK, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, godinama nema direktora jer, stranački prvaci ne mogu da se dogovore koga će smjestiti u tu fotelju.
(BN) Foto: BN
