Uspješno balansiranje između dvije potpuno različite profesije traje već dvije godine. Obezbjediti život izvan osnovnih potreba, razlog je odluke ovog tridesetogodišnjeg mladića da radi dva posla.
– Jedna plata može poslužiti čisto da se preživi, da se pokriju troškovi, plati račune, kupi hrana, a druga da se ode na neko putovanje ili nešto slično. Kako se krenu prihodi povećavati, tako krenu i očekivanja – pojašnjava.
No, malo bolje patike ili automobil koštaju manjkom slobodnog vremena.
– Gubi se dosta taj socijalni aspekt života, nestaju odnosi. Ko je mlad može neko vrijeme da radi, a ja nisam sam, mnogo ljudi radi dva posla, a ko ima porodicu, ko ima djecu i ako samo jedan od partnera radi, mora da obezbjedi djeci, on mora da nađe neki dodatni posao – dodaje.
Koliko je tačno radnika sa dva posla, podaci su koji su do objavljivanja priloga izostali iz Poreske uprave RS. No, nerijetko se sretnu.
“Imam dva posla i ne treba mi više”.
– Znam, i znam iskreno da ih je sve više, inflacija je sve veća, troškovi života su sve veći tako da mislim da je to neki normalan slijed okolnosti i ljudi su sve više natjerani da rade više poslova.
Pa tako i oni koji su decenijama radili i doprinosili sistemu, sa radnim vijekom pojedini još uvijek nisu završili. Brojni penzioneri zbog nedovoljne visoke penzije, prisiljeni su tražiti dodatni izvor prihoda. Osim, ako nije zarađena u inostranstvu.
– Ja sam strani penzioner pa ne moram, a to je stvar politike koja je neuspješna. Naši političari su neuspješni tako da je i penzionerima jako loše.
– Pa ako imate djecu, auto, ja sam sam, nemam djecu pa mi je dovoljna jedna plata. A rad u penziji? Pa zavisi kolika je penzija.
– Da mi nema djeteta, ne znam šta bih, ne znam kako bih preživjela.
I tako dok jedni imaju taj “luksuz” prošetati se radnim danima, druge ćete sresti na građevini ili u rudniiku, ali i kao doktore i profesore, podaci su Fonda PIO RS. Bilježi se kontinuiran rast penzionera koji ponovo ulaze u radni odnos. Pa tako za 4 godine, taj broj povećan je za 4 hiljade i trenutno iznosi 8.000.
– Najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, koji su kao takvi potrebni poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati, a da nemaju zaposleno lice tog profila. To su: elektroinženjeri, građevinski i inženjeri, ali i lјekari, vještaci, pri sudovima, stomatolozi, pravnici. Ima i lica zaposlenih na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata i slično – kažu u Fondu PIO RS.
Pitanje je nužnosti, a ne izbora, stav je stručnjaka. Ekonomski izazovi pogađaju sve generacije.
– Danas je neophodnost da bi preživjeli je da radite još nešto , dakle ne samo da radite normalan posao nego da radite vikendom još jedan dodatni ili penzioneri da traže mogućnost da rade dodatni posao pored svoje penzije jer to ne može zadovoljiti obaveze koje proističu iz života – pojašnjava ekonomista, Zoran Pavlović.
Iako zakon omogućava rad penzionerima i dodatne poslove, zaboravi se na one koji nisu sposobni da rade više, a minimalne penzije ili plate ne pokrivaju ni osnovne troškove života. Pa tako, dok za pojedine slike mirne starosti ostaju samo daleki san, mladi zarad nešto malo boljeg života pristaju i na rad na crno, piše N1 BiH.
