Crna Gora traži dio zarade od Bilećkog jezera

Crna Gora pokušaće da valorizuje dio akumulacija Bilečkog jezera, na kojima Bosna i Hercegovina ima četiri hidroelektrane, s obzirom da je petina jezera na crnogorskoj teritoriji.

Bilećko jezero je vještačka akumulacija, nastala 1965. izgradnjom brane na rijeci Trebišnjici, koja u dužini od 11 kilometara, razgraničava Crne Goru i Bosnu i Hercegovinu odnosno bh. entitet Republika Srpska.

Četiri petine površine jezera su u opštini Bileća u Republici Srpskoj, a jedna petina, odnosno 18 odstom, pripada nikšićkoj opštini u rejonu centralne Crne Gore.

Na tim vodama je ’70-ih godina prošlog vijeka izgrađen Hidroenergetski sistem Trebišnjica (HET), iz kojeg struju dobijaju Bosna i Hercegovina i Hrvatska.

Brojni pokušaji Crne Gore prethodnih decenija, da se sa Bosnom i Hercegovinom dogovori šta joj pripada od tog hidroenergetskog potencijala, bili su bezuspješni.

Crnogorska Vlada premijera Milojka Spajića smatra da je „krajnje vrijeme da Crna Gora valorizuje taj potencijal.“

„Stav Vlade je da se ovo pitanje mora aktuelizovati, kako bi se najefikasnije riješilo u skladu sa međunarodnim pravom i praksom“, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz crnogorskog Ministarstva energetike.

U Elektroprivrede Republike Srpske (EPRS), koje gazduje akumulacijom Bilećkog jezera, spremni su za razgovor sa crnogorskom stranom, potvrđeno je RSE u toj kompaniji.

Šta kažu u Ministarstvu?

rna Gora, za razliku od Hrvatske, nije učestvovala u izgradnji sistema Trebišnjica.

Crnogorsko ministarstvo podsjeća da država nikad nije dala pisanu saglasnost za njegovu realizaciju i potapanje dijela svoje teritorije.

To odobrenje je, navode, dala Savezna komisija za vode Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, bez pisane sagasnosti crnogorske strane.

Kada je hidroenergetski sistem završen, crnogorski član Komisije za prijem rezervisao je pravo da Crna Gora „naknadno postavi zahtjev za zaštitu svojih interesa“.

U vrijeme bivše Jugoslavije, Nikšić je dobijao novčanu nadoknadu od Bosne i Hercegovine za potopljeno zemljište, koja se ne isplaćuje od raspada države 92. godine.

Prethodnih decenija urađene su brojne procjene o udjelu koji treba da pripadne Crnoj Gori u trouglu Bosna i Hercegovina – Hrvatska – Crna Gora.

Procjene crnogorske strane su da joj pripada jedna četvrtina od ukupne Bilećke akumulacije.

Šta je do sada urađeno

Ministarstvo navodi da se ovo “ složeno pitanje“ tiče tri države, više resora i institucija, te navodi da će djelovati u tri pravca.

„Prvi je postupak za utvrđivanje prava Crne Gore u valorizaciji voda Bilećkog jezera i rijeke Trebjišnjice i pravična raspodjela. Drugi, pitanje naknade za korištenje voda Bilećkog jezera. Treći, pitanje naknade za potopljeno zemljište“, stav je Ministarstva

Iz tog resora na čijem je čelu Saša Mujović ističu da nema preciznih podataka koliko je Crna Gora do sada izgubila novca ili kilovata zbog nesaglasja o djelu koji joj pripada.

Ministarstvo ne isključuju rješavanje ovog pitanja arbitražom ili pred Međunarodnim sudom.

„Pitanje Bilećkog jezera se odnosi i na ono što nam je pripadalo u prethodnom periodu. Bosni i Hercegovini, kao i Hrvatskoj, odgovara status quo, jer na taj način nesmetano koriste potencijal, proizvode električnu energiju a nemaju nikakvih obaveza prema Crnoj Gori“, navodi Ministarstvo.

Ističu da Crna Gora nesumnjivo polaže pravo na korišćenje voda Bilećkog jezera, „po svim domaćim i međunarodnim propisima i zakonima“.

Pozivaju se na Helsinška pravila o korišćenju voda međunarodnih rijeka i Konvenciju UN-a o pravu neplovidbenih korišćenja međunarodnih vodotoka.

Ocjenjuju da bi sudski proces bio skup i da se rješenje mora tražiti pregovorima.

Šta kažu u Elektroprivredi Republike Srpske

Za razgovor je spremno i rukovodstvo Elektroprivrede Republike Srpske.

„Upoznati smo sa inicijativama i prijedlozima iz Crne Gore i unutar Elektroprivrede Crne Gore. Shodno tome, održano je nekoliko sastanaka na tu temu. Spremni smo za razgovore i o prošlosti, ali želimo da iniciramo razgovore o budućnosti“, navedeno je u odgovorima RSE iz te kompanije.

Raniji stav direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luke Petrovića je bio da Crna Gora „nema šta da traži jer nije učestvovala u izgradnji elektrana“.

Da li je Petrović i dalje takvog stava, RSE nije dobio odgovor.

Istovremeno, iz te kompanije pozivaju čelnike crnogorske Elektroprivrede da razgovaraju o izgradnji hidroelektrane Buk Bijela, navodeći da bi to Crnoj Gori donijelo mnogo veće benefite.

Kakav je stav Hrvatske o zahtjevu Crne Gore, nije poznato jer iz tamošnjeg Ministarstva gospodarstva nisu odgovarali na upit RSE.

(RSE) Foto: Wikipedia