<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Kultura &#8211; Istok</title>
	<atom:link href="https://istokrs.com/category/kultura/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://istokrs.com</link>
	<description>Najnovije vijesti iz Istočne Hercegovine</description>
	<lastBuildDate>Thu, 16 Apr 2026 08:52:11 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://istokrs.com/wp-content/uploads/2020/01/favico_Istok.png</url>
	<title>Kultura &#8211; Istok</title>
	<link>https://istokrs.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Pikasova slika vrijedna milion evra osvojena na humanitarnoj lutriji</title>
		<link>https://istokrs.com/zanimljivosti/pikasova-slika-vrijedna-milion-evra-osvojena-na-humanitarnoj-lutriji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 16 Apr 2026 08:52:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=333203</guid>

					<description><![CDATA[Ari Hodara iz Pariza osvojio je originalnu sliku španskog umjetnika Pabla Pikasa vrijednu više od milion evra na humanitarnoj lutriji čija je karta koštala 100 evra. Dobitnik, 58-godišnji inženjer i ljubitelj umjetnosti, saznao je da je pobjednik kada je odgovorio na video poziv iz aukcijske kuće &#8222;Kristi&#8220; u Parizu, prenio je BBC. Organizatori su saopštili [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Dobitnik, 58-godišnji inženjer i ljubitelj umjetnosti, saznao je da je pobjednik kada je odgovorio na video poziv iz aukcijske kuće „Kristi“ u Parizu, prenio je BBC. Organizatori su saopštili da je prodato više od 120.000 tiketa, čime je prikupljeno oko 11 miliona evra za istraživanje Alchajmerove bolesti, prenosi Tanjug. Ovogodišnja nagrada bio je portret „Tête de Femme“ iz 1941. godine…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/zanimljivosti/pikasova-slika-vrijedna-milion-evra-osvojena-na-humanitarnoj-lutriji/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Preminuo Nihad Jusufhodžić, jedan od osnivača &#8222;Divljih jagoda&#8220;</title>
		<link>https://istokrs.com/drustvo/preminuo-nihad-jusufhodzic-jedan-od-osnivaca-divljih-jagoda/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 16 Apr 2026 08:48:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=333204</guid>

					<description><![CDATA[Nihad Jusufhodžić, jedan od osnivača popularnog benda &#8222;Divlje jagode&#8220;, preminuo je juče, 15. aprila, u Bihaću. Vijest o njegovoj smrti potvrdio je Ante Janković, pjevač i jedan od osnivača ovog benda, koji se objavom na društvenoj mreži Facebook oprostio od Nihada. &#8222;Danas me zatekla vijest koju je teško prihvatiti&#8230; Otišao je moj prijatelj Nihad Jusufhodžić, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Vijest o njegovoj smrti potvrdio je Ante Janković, pjevač i jedan od osnivača ovog benda, koji se objavom na društvenoj mreži Facebook oprostio od Nihada. „Danas me zatekla vijest koju je teško prihvatiti… Otišao je moj prijatelj Nihad Jusufhodžić, čovjek s kojim sam dijelio ne samo pozornicu, nego i dio života kroz ‘Divlje jagode’. Zajedno smo svirali, smijali se i prolazili kroz sve ono što…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/drustvo/preminuo-nihad-jusufhodzic-jedan-od-osnivaca-divljih-jagoda/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Autentičnost bez filtera: Paviljoni koji su obilježili Veneciju i novi horizonti za našu umjetnost</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/autenticnost-bez-filtera-paviljoni-koji-su-obiljezili-veneciju-i-novi-horizonti-za-nasu-umjetnost/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 13 Apr 2026 16:45:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=333014</guid>

					<description><![CDATA[Dok se utisci sa 60. Međunarodne izložbe umjetnosti u Veneciji pod nazivom &#8222;Stranci svuda&#8220; još uvijek sabiraju, jasno je da je ova smotra vratila fokus na ono što je u umjetnosti najdragocjenije: sirovu, nepatvorenu ljudsku priču. Autentičnost 2024. nije bila u pukoj estetici, već u istini, a paviljone koji su ostavili najdublji trag povezuje jedna [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Autentičnost 2024. nije bila u pukoj estetici, već u istini, a paviljone koji su ostavili najdublji trag povezuje jedna nit odbacivanje elitizma i davanje glasa onima koji su dugo šutjeli. ​Najsnažniji utisak ostavio je australijski paviljon umjetnika Archieja Moorea, nagrađen Zlatnim lavom. Moore je zidove pretvorio u monumentalnu arhivu ispisanu kredom, prikazujući porodično stablo dugo 65.000…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/autenticnost-bez-filtera-paviljoni-koji-su-obiljezili-veneciju-i-novi-horizonti-za-nasu-umjetnost/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>POPADIJA i doktorica anđeoskog glasa: Nikolina Rosić, žena koja ne priznaje stereotipe</title>
		<link>https://istokrs.com/drustvo/popadija-i-doktorica-andjeoskog-glasa-nikolina-rosic-zena-koja-ne-priznaje-stereotipe/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 11 Apr 2026 16:37:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=332890</guid>

					<description><![CDATA[Popadija u Ključu, doktorica u Banjaluci, a uvijek i svuda nježna majka i odana supruga – to je Nikolina Rosić, mlada šarmantna žena anđeoskog glasa i nevjerovatne skromnosti. Nikolina se ne uklapa u stereotipe. Istovremeno savremena i tradicionalna, jednako je posvećena i porodici i parohiji i ljekarskom pozivu. I zahvalna svima koji je na tom [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Nikolina se ne uklapa u stereotipe. Istovremeno savremena i tradicionalna, jednako je posvećena i porodici i parohiji i ljekarskom pozivu. I zahvalna svima koji je na tom putu vole i podržavaju. Tiha je i nenametljiva, a puna energije. Zahvaljujući toj energiji, skromni parohijski dom u Ključu postao je prijatno mjesto za okupljanje malobrojnih pravoslavnih vjernika u ovom gradiću i okolnim selima.</p>
<p><a href="https://istokrs.com/drustvo/popadija-i-doktorica-andjeoskog-glasa-nikolina-rosic-zena-koja-ne-priznaje-stereotipe/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Novo djelo Manojla Manja Vukotića: „UBISTVO SRPSKOG NOVINARSTVA“</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/novo-djelo-manojla-manja-vukotica-ubistvo-srpskog-novinarstva/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 10 Apr 2026 09:36:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=332762</guid>

					<description><![CDATA[„Ubistvo srpskog novinarstva“, naziv je novog djela Manojla Manje Vukotića, vrsnog novinara i pisca, jednog od najčuvenijih i najuspješnijih urednika dnevnih listova na Balkanu, koji ih je, ne samo uređivao, već i osnivao a neke i spasavao kada se mislilo da im spasa nema. Davno se pokazao i dokazao kao izdavački mag, koji ima znanje, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Davno se pokazao i dokazao kao izdavački mag, koji ima znanje, umijeće i osjećaj da čitalačkoj publici ponudi ono što baš žele od domaće i svjetske književnosti, što čini, i danas, u izdavačkoj kući „Vukotić media“, koja je ponos izdavaštva na obje obale Drine i Save. Vukotić u knjizi, koja je pred čitaocima, otvoreno,bez trunke zadrške, kao čitavog života u novinarskom esnafu što je čini, piše…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/novo-djelo-manojla-manja-vukotica-ubistvo-srpskog-novinarstva/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sveštenik Bogdan Stejepanović zahvalnost pjesmom uzvratio</title>
		<link>https://istokrs.com/drustvo/svestenik-bogdan-stejepanovic-zahvalnost-pjesmom-uzvratio/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 09 Apr 2026 10:12:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=332705</guid>

					<description><![CDATA[Sveštenik iz Bijeljine, Bogdan Stjepanović, uspješno se oporavlja posle transplatacije jetre, čiji mu je veći dio svoje donirao kolega Darko Perić iz Pilice, kod Zvornika, što je, osim pomoći njemu, donijelo veliko oduševljenje u čitavoj javnosti, ne samo u Republici Srpskoj. A, među onima koji su se prvi našli pri ruci u nevolji  protoprezviteru hadži [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>među onima koji su se prvi našli pri ruci u nevolji protoprezviteru hadži Bogdanu Stjepanoviću iz Bijeljine, u borbi za život, bio je otac Rafailo Boljević, iguman Manastira Podmanie, čije je predavanje u krcatom, velikom amfiteatru Bogoslovskog fakulteta u Beogradu,na temu „Začudi se nebo…“,kom je prisustvovao i patrijarh srpski Porfirije, imalo humanitarni karakter. Prikupljeno je oko 10…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/drustvo/svestenik-bogdan-stejepanovic-zahvalnost-pjesmom-uzvratio/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Milanka Blagojević: Kultura ne smije biti privilegija velikih centara</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/milanka-blagojevic-kultura-ne-smije-biti-privilegija-velikih-centara/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 09 Apr 2026 07:40:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=332690</guid>

					<description><![CDATA[Milanka Blagojević, književnica i Vršilac dužnosti direktora Centra za kulturu Šamac, ovih dana radi na završnim pripremama za peto izdanje Festivala &#8222;Milica&#8220;, koji se održava u čast Milice Babić Andrić, pionirke pozorišne i filmske kostimografije na našim prostorima. Festival se održava od 21. do 24. aprila u Šamcu, a šta nam donosi peto izdanje, Blagojevićeva [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Festival se održava od 21. do 24. aprila u Šamcu, a šta nam donosi peto izdanje, Blagojevićeva je govorila za „Nezavisne“. NN: Po čemu će biti specifično predstojeće peto izdanje Festivala „Milica“? BLAGOJEVIĆ: Ovogodišnji, peti, jubilarni Festival „Milica“ ima posebnu težinu i simboliku, a jedan od najznačajnijih momenata svakako je to što je Narodno pozorište u Beogradu poseban gost ovogodišnjeg…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/milanka-blagojevic-kultura-ne-smije-biti-privilegija-velikih-centara/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>&#8222;Ne zaboravimo stradanja sarajevskih Srba!&#8220;  &#8211; Promovisana knjiga &#8222;Djeca koju nije volio svijet&#8220;</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/ne-zaboravimo-stradanja-sarajevskih-srba-promovisana-knjiga-djeca-koju-nije-volio-svijet/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 06 Apr 2026 13:15:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=332433</guid>

					<description><![CDATA[Proteklog vikenda u Bileći i Gacku je promovisana knjiga &#8222;Djeca koju nije volio svijet&#8220; autora Bojana Vegare. Knjiga govori o stradanju i egzodisu sarajevskih Srba. Predstavljena je kao doživljaj dvanaestogodišnjeg dječaka iz Hadžića kod Sarajeva. Djelo je autobiografsko i sadrži 57 priča, koje u potpunosti prate život autora od marta 1992. do  aprila 1996. godine [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Knjiga govori o stradanju i egzodisu sarajevskih Srba. Predstavljena je kao doživljaj dvanaestogodišnjeg dječaka iz Hadžića kod Sarajeva. Djelo je autobiografsko i sadrži 57 priča, koje u potpunosti prate život autora od marta 1992. do aprila 1996. godine kada je stigao u Bratunac, gdje i danas živi. Život bez struje i vode, svakodnevno granatiranje, stradanja, glad, smrt…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/ne-zaboravimo-stradanja-sarajevskih-srba-promovisana-knjiga-djeca-koju-nije-volio-svijet/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Veliki uspjeh Miloša Cvijića (10) u Mađarskoj: Harmoniku zlatom &#8222;okitio&#8220;</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/veliki-uspjeh-milosa-cvijica-10-u-madjarskoj-harmoniku-zlatom-okitio/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 29 Mar 2026 17:26:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=331691</guid>

					<description><![CDATA[Desetogodišnji Miloš Cvijić iz Ugljevika osvojio je prvo mjesto na Desetom međunarodnom festivalu &#8222;Paksi harmonika&#8220; u prvoj kategoriji održanom ovog vikenda u mađarskom gradu Pakšu. Ovaj talentovani mladi harmonikaš učenik je Muzičke škole „Kornelije Stanković“ iz Ugljevika, gdje znanje i vještine razvija u klasi profesora Slaviše Perića. Svojim nastupom Miloš je oduševio stručni žiri i [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Ovaj talentovani mladi harmonikaš učenik je Muzičke škole „Kornelije Stanković“ iz Ugljevika, gdje znanje i vještine razvija u klasi profesora Slaviše Perića. Svojim nastupom Miloš je oduševio stručni žiri i publiku, te zasluženo osvojio prvo mjesto u svojoj kategoriji, potvrdivši veliki potencijal i ljubav prema muzici. -Presrećan sam zbog osvojenog prvog mjesta. Volim harmoniku i svaki…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/veliki-uspjeh-milosa-cvijica-10-u-madjarskoj-harmoniku-zlatom-okitio/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ljubojević: Ako roditelj s advokatom dolazi u školu, od učenja nema ništa</title>
		<link>https://istokrs.com/izdvojeno/ljubojevic-ako-roditelj-s-advokatom-dolazi-u-skolu-od-ucenja-nema-nista/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 28 Mar 2026 07:36:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=331547</guid>

					<description><![CDATA[Ako naši mladi ljudi svakodnevno vide, čuju, spoznaju da vrijednost nije znanje, već imanje, bilo novca, bilo partijske knjižice, kako možemo od njih očekivati motivisanost za učenje, rad, trud, dokazivanje?! Pa najveću motivaciju imaju oni koji planiraju da napuste ovu zemlju. Poručila je to u razgovoru za &#8222;Nezavisne novine&#8220; Branka Ljubojević, profesorica srpskog jezika i [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Poručila je to u razgovoru za „Nezavisne novine“ Branka Ljubojević, profesorica srpskog jezika i književnosti u banjalučkoj Gimnaziji i dobitnica nagrade „Najinspirativnija Banjalučanka“ u oblasti obrazovanja. Povodom dobijanja priznanja razgovarali smo s Ljubojevićevom o položaju prosvjetnih radnika, ali i o mladima. NN: Dobitnica ste nagrade „Najinspirativnija Banjalučanka“ u oblasti obrazovanja.</p>
<p><a href="https://istokrs.com/izdvojeno/ljubojevic-ako-roditelj-s-advokatom-dolazi-u-skolu-od-ucenja-nema-nista/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
