<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Kultura &#8211; Istok</title>
	<atom:link href="https://istokrs.com/category/kultura/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://istokrs.com</link>
	<description>Najnovije vijesti iz Istočne Hercegovine</description>
	<lastBuildDate>Tue, 16 Jun 2026 11:55:26 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://istokrs.com/wp-content/uploads/2020/01/favico_Istok.png</url>
	<title>Kultura &#8211; Istok</title>
	<link>https://istokrs.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>ŠTA SE DEŠAVA NA FAKULTETIMA U RS? Broj studenata pao sa 46.000 na 23.000!</title>
		<link>https://istokrs.com/izdvojeno/sta-se-desava-na-fakultetima-u-rs-broj-studenata-pao-sa-46-000-na-23-000/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 14 Jun 2026 15:56:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=337138</guid>

					<description><![CDATA[Maturanti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini i ove godine ulaze u period donošenja jedne od najvažnijih životnih odluka – izbora studija i budućeg zanimanja. Međutim, dok pojedinci planiraju svoju akademsku budućnost, zbirni statistički pokazatelji ukazuju na duboku i dugotrajnu krizu visokog obrazovanja. Podaci Republičkog zavoda za statistiku otkrivaju trend koji više nije moguće [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Podaci Republičkog zavoda za statistiku otkrivaju trend koji više nije moguće posmatrati kao privremenu anomaliju. U periodu od svega četrnaest godina broj studenata u Republici Srpskoj gotovo je prepolovljen – sa 46.574 u akademskoj 2011/2012. godini na 23.878 u 2025/2026. Ovaj pad nije samo kvantitativan, već signalizira strukturne promjene koje zahvataju društvo u cjelini.</p>
<p><a href="https://istokrs.com/izdvojeno/sta-se-desava-na-fakultetima-u-rs-broj-studenata-pao-sa-46-000-na-23-000/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Na Crkvini u Trebinju promocija knige &#8222;Crkva u Pijesku&#8220; autora Dragana Ćuzulana (VIDEO, FOTO)</title>
		<link>https://istokrs.com/izdvojeno/na-crvkvini-u-trebinju-promocija-knige-crkva-u-pijesku-autora-dragana-cuzulana-foto/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 14 Jun 2026 06:02:29 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=337110</guid>

					<description><![CDATA[U amfitetaru na Hercegovačkoj Gračanici – Crkvina, sinoć je održana promocija knjige „Crkva u pijesku“ autora dr Dragana Ćuzulana. O knjizi su govorili prof. dr Milo Lompar, protojerej stavrofor prof. dr Boris Brajović, kao i sam autor. doc. dr Dragan Ćuzulan. Izdavači knjige su bili ispred Eparhije SPC Zahumsko-hercegovačke „Vidoslov“ i Zadužbina knez Miroslav Humski [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>O knjizi su govorili prof. dr Milo Lompar, protojerej stavrofor prof. dr Boris Brajović, kao i sam autor. doc. dr Dragan Ćuzulan. Izdavači knjige su bili ispred Eparhije SPC Zahumsko-hercegovačke „Vidoslov“ i Zadužbina knez Miroslav Humski iz Trebinja. U svom obraćanju je o knjizi Dragan Ćuzulan rekao: Poštovani prijatelji, dragi gosti, uvažene kolege, želim prije svega da vam zahvalim…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/izdvojeno/na-crvkvini-u-trebinju-promocija-knige-crkva-u-pijesku-autora-dragana-cuzulana-foto/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zaplovio &#8222;Pijani brod&#8220;: Objavljen novi album Neleta Karajlića (VIDEO)</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/zaplovio-pijani-brod-objavljen-novi-album-neleta-karajlica-video/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 12 Jun 2026 17:58:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=337075</guid>

					<description><![CDATA[Novi studijski album Nenada Jankovića, alijas dr Neleta Karajlića, &#8222;Pijani brod&#8220;, od 11. juna objavljen je na streaming platformama, te ljubitelji autentičnog izraza ovog muzičara mogu da uživaju u novim pjesmama. Šta treba da znate: Album Neleta Karajlić dostupan na streaming platformama Novi studijski album &#8222;Pijani brod&#8220; predtsvljen u Banjaluci 21. maja Konceptualno izdanje sa [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Šta treba da znate: Album je objavljen u saradnji izdavačkih kuća „Take It Or Leave It“, „City Records“ i „Music Star“. „‘Pijani brod’ donosi prepoznatljivu kombinaciju duha, emocije, društvenih opservacija i muzičke slobode po kojoj je Nele Karajlić decenijama poznat. Reč je o konceptualnom albumu koji kroz jedinstvene priče vodi slušaoce na nezaboravno putovanje puno karakterističnog…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/zaplovio-pijani-brod-objavljen-novi-album-neleta-karajlica-video/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Promocija knjige „CRKVA U PIJESKU“</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/promocija-knjige-crkva-u-pijesku/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 10 Jun 2026 06:26:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336905</guid>

					<description><![CDATA[Na Hercegovačkoj Gračanici – Crkvina, u subotu, 13. juna, biće održana promocija knjige „Crkva u pijesku“ autora dr Dragana Ćuzulana. Promocija će biti održana u amfiteatru na Crkvini sa početkom u 19.30 časova, a o knjizi će govoriti prof. dr Milo Lompar, protojerej stavrofor prof. dr Boris Brajović, kao i sam autor. Izdavači knjige su [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Promocija će biti održana u amfiteatru na Crkvini sa početkom u 19.30 časova, a o knjizi će govoriti prof. dr Milo Lompar, protojerej stavrofor prof. dr Boris Brajović, kao i sam autor. Izdavači knjige su ispred Eparhije SPC Zahumsko-hercegovačke i Primorske „Vidoslov“ i „Zadužbina knez Miroslav Humski“ iz Trebinja. Knjiga „Crkva u Pijesku“ se bavi temama identiteta…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/promocija-knjige-crkva-u-pijesku/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ko se približava figuri antihrista na koju nas papa upozorava: Slavoj Žižek u tekstu za Danas o veštačkoj inteligenciji i hrišćanstvu</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/ko-se-priblizava-figuri-antihrista-na-koju-nas-papa-upozorava-slavoj-zizek-u-tekstu-za-danas-o-vestackoj-inteligenciji-i-hriscanstvu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 10 Jun 2026 05:59:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336898</guid>

					<description><![CDATA[Današnji neobuzdani kapitalizam približava se novoj, još opasnijoj fazi – fazi digitalnog feudalizma. Nekontrolisana, profitom vođena veštačka inteligencija rizikuje da bogatstvo i algoritamsku moć skoncentriše u rukama nekolicine tehnoloških monopola. Mnogi kritičari već ukazuju na različite aspekte ove pretnje, ali ono što nam je do sada nedostajalo jeste jasno napisan, široko obuhvatan pregled koji bi [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Mnogi kritičari već ukazuju na različite aspekte ove pretnje, ali ono što nam je do sada nedostajalo jeste jasno napisan, široko obuhvatan pregled koji bi analizirao ulogu veštačke inteligencije u našim društvima, izbegavajući dve krajnosti – odbacivanje AI kao inherentno zle sile i uzdizanje AI u čudesno sredstvo za rešavanje naših najvećih problema. Ono što nijedan političar ili društveni…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/ko-se-priblizava-figuri-antihrista-na-koju-nas-papa-upozorava-slavoj-zizek-u-tekstu-za-danas-o-vestackoj-inteligenciji-i-hriscanstvu/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Objavljen trejler za film „Sveti Mojsije Crni“: Priča o vjeri i moći pokajanja, ali i životu crnaca u Americi</title>
		<link>https://istokrs.com/izdvojeno/objavljen-trejler-za-film-sveti-mojsije-crni-prica-o-vjeri-i-moci-pokajanja-ali-i-zivotu-crnaca-u-americi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 07 Jun 2026 11:03:22 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336727</guid>

					<description><![CDATA[Nakon velikog uspjeha filma „Božiji čovjek“, rediteljka Jelena Popović publici donosi novo ostvarenje koje već izaziva veliku pažnju – film „Sveti Mojsije Crni“. Objavljen je prvi zvanični trejler koji najavljuje snažnu i emotivnu priču o vjeri, iskupljenju i unutrašnjoj transformaciji čovjeka. Trejler donosi upečatljive kadrove i mračnu, ali istovremeno duhovno snažnu atmosferu, spajajući savremeni svijet [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Trejler donosi upečatljive kadrove i mračnu, ali istovremeno duhovno snažnu atmosferu, spajajući savremeni svijet nasilja i haosa sa bezvremenom pričom jednog od najneobičnijih svetitelja ranog hrišćanstva. Film prati život Svetog Mojsija Crnog, čovjeka koji je od vođe opasne bande i nasilnika u egipatskim pustinjama postao simbol duhovnog preobražaja, smirenja i nade. Njegova životna priča u…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/izdvojeno/objavljen-trejler-za-film-sveti-mojsije-crni-prica-o-vjeri-i-moci-pokajanja-ali-i-zivotu-crnaca-u-americi/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Promovisana izabrana djela mitropolita Amfilohija</title>
		<link>https://istokrs.com/izdvojeno/promovisana-izabrana-djela-mitropolita-amfilohija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 03 Jun 2026 05:50:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336406</guid>

					<description><![CDATA[Promocija izabranih djela mitropolita Amfilohija upriličena je sinoć na platou ispred Sabornog hrama Svetog Jovana Vladimira. U programu, koji je izazvao veliko interesovanje barske publike, učestvovali su protojerej-stavrofor Gojko Perović, prof. dr Milo Lompar i književnik Živojin Rakočević. Otac Gojko Perović je istakao da je izabrana djela mitropolita Amfilohija u izdanju „Svetigore“ obuhvataju 30 izdanja, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Promocija izabranih djela mitropolita Amfilohija upriličena je sinoć na platou ispred Sabornog hrama Svetog Jovana Vladimira. U programu, koji je izazvao veliko interesovanje barske publike, učestvovali su protojerej-stavrofor Gojko Perović, prof. dr Milo Lompar i književnik Živojin Rakočević. Otac Gojko Perović je istakao da je izabrana djela mitropolita Amfilohija u izdanju „Svetigore“…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/izdvojeno/promovisana-izabrana-djela-mitropolita-amfilohija/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Moć u savremenom svijetu: Od država ka tehnološkim i finansijskim centrima</title>
		<link>https://istokrs.com/izdvojeno/moc-u-savremenom-svijetu-od-drzava-ka-tehnoloskim-i-finansijskim-centrima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 02 Jun 2026 17:12:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336396</guid>

					<description><![CDATA[Savremeni svijet prolazi kroz duboke promjene koje mijenjaju način na koji funkcionišu politika, ekonomija i društvo. Sve češće se postavlja pitanje da li se stvarna moć i dalje nalazi u rukama država i njihovih institucija ili se postepeno premješta prema velikim tehnološkim kompanijama, finansijskim centrima i globalnim mrežama uticaja. Na to je nedavno upozorila i [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Na to je nedavno upozorila i danska premijerka Mette Frederiksen, govoreći o povezanosti političke moći, velikog kapitala, tehnoloških giganata i sistema vještačke inteligencije. Ona je izrazila zabrinutost da razvoj novih tehnologija i koncentracija ekonomskog uticaja mogu predstavljati ozbiljan izazov za demokratiju i politički suverenitet država. Ovim pitanjima bavi se i Aleksandar Savanović…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/izdvojeno/moc-u-savremenom-svijetu-od-drzava-ka-tehnoloskim-i-finansijskim-centrima/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Studenti istorije Filozofskog fakulteta učestvovali u Školi primijenjene istorijske metodologije u Trebinju</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/studenti-istorije-filozofskog-fakulteta-ucestvovali-u-skoli-primijenjene-istorijske-metodologije-u-trebinju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 02 Jun 2026 14:56:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336374</guid>

					<description><![CDATA[Studenti Katedre za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci učestvovali su u Školi primijenjene istorijske metodologije, koja je od 17. do 23. maja 2026. godine održana u Trebinju i okolini. Školu je organizovala Zadužbina „Knez Miroslav Humski“, uz podršku Grada Trebinja i Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, sa ciljem da studentima istorije omogući sticanje praktičnih znanja i vještina [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Školu je organizovala Zadužbina „Knez Miroslav Humski“, uz podršku Grada Trebinja i Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, sa ciljem da studentima istorije omogući sticanje praktičnih znanja i vještina važnih za rad u istorijskoj nauci. U radu škole učestvovali su studenti druge godine Danijel Bjelić, Nikola Landeka i Jovana Bojanić, studenti treće godine Jelena Milovanović…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/studenti-istorije-filozofskog-fakulteta-ucestvovali-u-skoli-primijenjene-istorijske-metodologije-u-trebinju/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako je Austrougarska promijenila demografsku sliku Mostara na štetu Srba</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/kako-je-austrougarska-promijenila-demografsku-sliku-mostara-na-stetu-srba/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 01 Jun 2026 15:46:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336315</guid>

					<description><![CDATA[Dolazak Austrougarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine nije donio samo novu vlast, administraciju i infrastrukturni razvoj, već i duboke demografske promjene koje su posebno bile vidljive u Mostaru i Hercegovini. Grad na Neretvi, koji je do tada imao relativno izbalansiran odnos pravoslavnog, muslimanskog i katoličkog stanovništva, tokom austrougarske uprave doživio je snažnu promjenu nacionalne [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Prema popisu iz 1879. godine, kotar Mostar imao je 40.696 stanovnika. Muslimani su činili 33,3 odsto stanovništva, pravoslavni Srbi 29,5 odsto, a katolici 37,1 odsto. Međutim, već do popisa iz 1910. godine dolazi do dramatične promjene. Ukupan broj stanovnika porastao je na 66.418, ali je najizraženiji rast zabilježen kod katoličkog stanovništva, koje je poraslo na čak 62,6…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/kako-je-austrougarska-promijenila-demografsku-sliku-mostara-na-stetu-srba/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
