<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Kultura &#8211; Istok</title>
	<atom:link href="https://istokrs.com/category/kultura/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://istokrs.com</link>
	<description>Najnovije vijesti iz Istočne Hercegovine</description>
	<lastBuildDate>Thu, 28 May 2026 11:02:20 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://istokrs.com/wp-content/uploads/2020/01/favico_Istok.png</url>
	<title>Kultura &#8211; Istok</title>
	<link>https://istokrs.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Moderna umjetnost i Crkva</title>
		<link>https://istokrs.com/izdvojeno/moderna-umjetnost-i-crkva/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 May 2026 10:43:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336055</guid>

					<description><![CDATA[Prošle godine (13. jun – 20. septembar 2025) u Vatikanu je održana izložba slikarstva pod naslovom „Pavle VI i Žak Mariten: obnova sakralne umetnosti u Francuskoj i Italiji (1945–1973)“, sa delima Ruoa, Matisa, Šagala, Severinija, Kongdona, Denija, Bernara. Izložba ima dugu predistoriju. Leta 1924. godine sveštenik Đovani Batista Montini proveo je mesec dana u Francuskoj, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Izložba ima dugu predistoriju. Leta 1924. godine sveštenik Đovani Batista Montini proveo je mesec dana u Francuskoj, gde je imao veliku sreću da upozna Maritena, koji će ga uvesti u svet modernog slikarstva. Estetsko i duhovno potresanje dvadesetsedmogodišnjeg sveštenika (i budućeg pape Pavla VI) bilo je snažno i pokazalo se kao trajno i postojano, kao što će trajna i postojana biti i njegova…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/izdvojeno/moderna-umjetnost-i-crkva/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>RIJEČ KULTURE Ko ima najveću moć u Srpskoj: Dok političari broje funkcije, oni OSVAJAJU SRCA PUBLIKE i mijenjaju društvo</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/rijec-kulture-ko-ima-najvecu-moc-u-srpskoj-dok-politicari-broje-funkcije-oni-osvajaju-srca-publike-i-mijenjaju-drustvo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 May 2026 08:28:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336023</guid>

					<description><![CDATA[Kada se spomene riječ „moć“, prva asocijacija većini građana su političke fotelje, bankovni računi i krupni kapital. Međutim, da li život u Republici Srpskoj zaista čini samo politika? Naši istaknuti radnici iz oblasti kulture podsjećaju nas da se stvarna snaga krije i u sposobnosti, harizmi i trajnim vrijednostima koje ostaju. Jedan od najprepoznatljivijih lica Narodnog [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Naši istaknuti radnici iz oblasti kulture podsjećaju nas da se stvarna snaga krije i u sposobnosti, harizmi i trajnim vrijednostima koje ostaju. Jedan od najprepoznatljivijih lica Narodnog pozorišta Republike Srpske, glumac Aleksandar Stojković Piksi, nema dilemu oko toga ko drži političke konce, ali skreće pažnju na one koji vuku naprijed kulturnu scenu. -Zna se ko je najmoćniji, to će vam svako…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/rijec-kulture-ko-ima-najvecu-moc-u-srpskoj-dok-politicari-broje-funkcije-oni-osvajaju-srca-publike-i-mijenjaju-drustvo/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Aplauzi i naklon velikom Koraksu, beskompromisnom pobunjeniku koji nam je ulivao nadu i radio do poslednjeg daha</title>
		<link>https://istokrs.com/izdvojeno/aplauzi-i-naklon-velikom-koraksu-beskompromisnom-pobunjeniku-koji-nam-je-ulivao-nadu-i-radio-do-poslednjeg-daha/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 23 May 2026 20:35:53 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=335824</guid>

					<description><![CDATA[Minutom ćutanja započela je komemoracija legendarnom Predragu Koraksiću Koraksu, održana danas u Centru za kulturnu dekontaminaciju na kojoj su brojni poštovaoci, njegove kolege, saradnici i prijatelji još jednom odali počast i poklonili se karikaturisti koji nas je decenijama fascinirao svojom pobunjeničkom energijom, i podario nam najlucidnije, najbeskompromisnije i najduhovitije političke komentare o vremenima u kojima [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Koraks je napustio ovaj naš svet 16. maja, u 93. godini, poslednji ispraćaj velikana bio je u sredu, 20. maja na Novom groblju u Beogradu, a današnju komemoraciju organizovali su Danas, na čijim je stranicama svakodnevno, više od 26 godina svojim karikaturama ispisivao istoriju, Nezavisno udruženje novinara Srbije, čiji je počasni član bio, i pokret Novi optimizam. U prepunom CZKD – u…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/izdvojeno/aplauzi-i-naklon-velikom-koraksu-beskompromisnom-pobunjeniku-koji-nam-je-ulivao-nadu-i-radio-do-poslednjeg-daha/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Policija zabranila koncert Baje Malog Knindže 21. maja u Pljevljima</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/policija-zabranila-koncert-baje-malog-knindze-21-maja-u-pljevljima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 22 May 2026 11:23:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=335715</guid>

					<description><![CDATA[Postupajući po predmetnoj prijavi, Odjeljenje bezbjednosti Pljevlja je, shodno Zakonu o javnim okupljanjima i javnim priredbama, donijelo rješenje kojim se ne dozvoljava održavanje navedene javne priredbe iz bezbjednosnih razloga, saopštila je Uprava policije. Odjeljenju bezbjednosti Pljevlja, je 14.5.2026. godine podnijeta prijava za održavanje javne priredbe – Spasovdanskog koncerta, sa prijavljenim nastupom vokalnog soliste Mirka Pajčina [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Odjeljenju bezbjednosti Pljevlja, je 14.5.2026. godine podnijeta prijava za održavanje javne priredbe – Spasovdanskog koncerta, sa prijavljenim nastupom vokalnog soliste Mirka Pajčina i orkestra, na Trgu 13. jula u Pljevljima, za dan 21.05.2026. godine sa početkom u 20.00 časova. Prijavu je, kako je saopšteno, u ime organizatora javnog okupljanja – Srpskog kulturnog centra „Patrijarh…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/policija-zabranila-koncert-baje-malog-knindze-21-maja-u-pljevljima/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Digitalna besmrtnost &#8211; razgovor sa Teofanisom Tasisom</title>
		<link>https://istokrs.com/izdvojeno/digitalna-besmortnost-razgovor-sa-teofanisom-tasisom/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 17 May 2026 09:46:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=335435</guid>

					<description><![CDATA[Razgovor sa filozofom Teofanisom Tasisom, koji je objavio Teologija.net,  bavi se idejom „digitalne besmrtnosti“ i transhumanizma — savremenog uvjerenja da bi čovjek jednog dana mogao prevazići biološka ograničenja i opstati kroz tehnologiju. Tasis objašnjava da transhumanizam polazi od podjele čovjeka na „hardver“ (tijelo) i „softver“ (svijest ili dušu). Prema toj ideji, svijest bi se mogla [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Tasis objašnjava da transhumanizam polazi od podjele čovjeka na „hardver“ (tijelo) i „softver“ (svijest ili dušu). Prema toj ideji, svijest bi se mogla „učitati“ u digitalni sistem, odnosno prenijeti sa biološke na tehnološku osnovu. Zagovornici ovog pogleda smatraju da je ljudski mozak u suštini veoma složen računar i da će razvoj vještačke inteligencije jednog dana omogućiti digitalnu…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/izdvojeno/digitalna-besmortnost-razgovor-sa-teofanisom-tasisom/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Bugarska pobjednik Evrovizije 2026. (VIDEO)</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/bugarska-pobjednik-evrovizije-2026-video/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 17 May 2026 07:19:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=335419</guid>

					<description><![CDATA[BEČ &#8211; Pobjednik ovogodišnje Pjesme Evrovizije 2026. koja je održana u noći sa subote na nedjelju (16/17. maj) u Beču je Bugarska. Pobjednička pjesma Bangaranga koju izvodi Dara osvojila je ukupno 516 bodova. Drugo mjesto zauzeo je Izrael sa 343 boda, dok je na trećem mjestu Rumunija sa 296. Srbija je završila na 17. mjestu [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Pobjednička pjesma Bangaranga koju izvodi Dara osvojila je ukupno 516 bodova. Drugo mjesto zauzeo je Izrael sa 343 boda, dok je na trećem mjestu Rumunija sa 296. Srbija je završila na 17. mjestu sa 90 bodova, a Hrvatska na 15. mjestu osvojivši 124 boda. Najlošiji plasman u finalu imalo je Ujednijeno Kraljevstvo sa jednim osvojenim bodom. Sljedeće godine Evrovizija će biti održana u Sofiji.</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/bugarska-pobjednik-evrovizije-2026-video/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Aleksandar Savanović: Velika opsada Malte</title>
		<link>https://istokrs.com/izdvojeno/aleksandar-savanovic-velika-opsada-malte/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 16 May 2026 11:57:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=335363</guid>

					<description><![CDATA[U višemilenijumskoj istoriji Evrope, postoji bezbroj velikih i sudbonosnih istorijskih događaja. Evropa je rijetko bila pod prijetnjom spoljne invazije, a najozbiljnije ugrožavanje bez sumnje je predstavljala pojava Osmanlija: Turci su u dva navrata prodrli sve do Beča – prestonice Svetog Rimskog Carstva. Odbrana Beča 1683. god. predstavlja konačnu prekretnicu, nakon koje Evropa velikim pobjedama Princa [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Odbrana Beča 1683. god. predstavlja konačnu prekretnicu, nakon koje Evropa velikim pobjedama Princa Eugena izbacuje Osmanlije. No, vijek ranije – u 16. vijeku, stvari nisu izgledale dobro. Za Evropljane je posebno bolna bila prevlast Osmanlija na Mediteranu – “evropskom moru”, kojim je dominirao Hajrudin Barbarosa, genijalni Sulejmanov admiral. Naročito traumatičan poraz bio je katastrofa kod…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/izdvojeno/aleksandar-savanovic-velika-opsada-malte/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U Banjaluci premijera filma &#8222;Djeca Bradine&#8220;, autora Stevana Salatića</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/u-banjaluci-premijera-filma-djeca-bradine-autora-stevana-salatica/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 16 May 2026 08:13:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=335360</guid>

					<description><![CDATA[U kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci, sutra (17. maja) biće održana premijera filma Djeca Bradine, novog ostvarenja koje kroz svjedočenja tadašnje djece – danas odraslih ljudi, oživljava potresna sjećanja na događaje koje nikada nisu zaboravili. Ovo je novo ostvaraenje koje kroz svjedočenja tadašnje djece – danas odraslih ljudi, oživljava potresna sjećanja na događaje koje [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Ovo je novo ostvaraenje koje kroz svjedočenja tadašnje djece – danas odraslih ljudi, oživljava potresna sjećanja na događaje koje nikada nisu zaboravili. Autor filma je Stevan Salatić. (RTRS)…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/u-banjaluci-premijera-filma-djeca-bradine-autora-stevana-salatica/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Šta predviđaju kladionice nakon što su poznati svi finalisti Eurosonga</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/sta-predvidjaju-kladionice-nakon-sto-su-poznati-svi-finalisti-eurosonga/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 15 May 2026 06:53:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=335242</guid>

					<description><![CDATA[Druga polufinalna veče Eurosonga održana je sinoć, 15. maja i sada su poznati svi finalisti ovogodišnjeg takmičenja. Veliko finale održava se u subotu, 16. maja od 21 sat, a za titulu pobjednika Eurosonga 2026. takmiči se 20 izvođača koji su izborili prolaz kroz polufinala te pet zemalja koje imaju direktan plasman u finale. U finale [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Veliko finale održava se u subotu, 16. maja od 21 sat, a za titulu pobjednika Eurosonga 2026. takmiči se 20 izvođača koji su izborili prolaz kroz polufinala te pet zemalja koje imaju direktan plasman u finale. U finale su prošle i Hrvatska i Srbija. Nakon što su poznati svi finalisti, pogledajte kakvo je stanje na kladionicama: Hrvatska je s jučerašnjeg 11. mjesta pala na 15.</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/sta-predvidjaju-kladionice-nakon-sto-su-poznati-svi-finalisti-eurosonga/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Veliko interesovanje za život i djelo junaka Blagoja Jovovića: Službe ćutale-slobodar pucao u krvnika</title>
		<link>https://istokrs.com/kultura/veliko-interesovanje-za-zivot-i-djelo-junaka-blagoja-jovovica-sluzbe-cutale-slobodar-pucao-u-krvnika/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 14 May 2026 07:04:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=335110</guid>

					<description><![CDATA[Knjiga &#8222;Srpski heroj u vučjoj jazbini“ predstavljena je sinoć, posle Krupnja, i u šabačkom pozorištu, gdje su govorili autorka, inače profesorka u Argentini, Marija Jovović, kćerka čuvenog Blagoja Jovovića, čovjeka koje organizovao i izveo atentat na najvećeg ubicu Srba, ustaškog poglavnika Antu Pavelića, kao i profesor dr Marko M. Milović i novinar Vladimir Mitrić. Marija [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Marija je govorila, sa puno emocijama, ali i sa suvim činjenicama o svom ocu, okolnostima koje su obilježile period prije atentata, kada su se službe bezbjednosti, uključujući naravno i jugoslovensku, pravile da ne znaju gdje je Pavelić. I, umjesto njih, našao ga je Blagoje o čemu je ćutao više od četiri decenije. -Nekad nisam mogla ni da pomislim da ću da sjedim i ovako lijepo pričam sa vama i…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/kultura/veliko-interesovanje-za-zivot-i-djelo-junaka-blagoja-jovovica-sluzbe-cutale-slobodar-pucao-u-krvnika/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
