<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Ekonomija &#8211; Istok</title>
	<atom:link href="https://istokrs.com/category/ekonomija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://istokrs.com</link>
	<description>Najnovije vijesti iz Istočne Hercegovine</description>
	<lastBuildDate>Fri, 12 Jun 2026 05:52:18 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://istokrs.com/wp-content/uploads/2020/01/favico_Istok.png</url>
	<title>Ekonomija &#8211; Istok</title>
	<link>https://istokrs.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Cijene nafte pale na najniži nivo u zadnja dva mjeseca</title>
		<link>https://istokrs.com/ekonomija/cijene-nafte-pale-na-najnizi-nivo-u-zadnja-dva-mjeseca/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 12 Jun 2026 05:52:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=337023</guid>

					<description><![CDATA[&#8211; Azijska tržišta akcija zabeležila su danas snažan rast nakon novih signala o mogućem mirovnom sporazumu na Bliskom istoku, dok su cene nafte pale na najniži nivo u posl ednja dva meseca. Cena američke sirove nafte WTI pala je za 1,2 odsto na 86,69 dolara po barelu, nakon pada od 2,6 odsto prethodnog dana, preneo [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Cena američke sirove nafte WTI pala je za 1,2 odsto na 86,69 dolara po barelu, nakon pada od 2,6 odsto prethodnog dana, preneo je Rojters. Nafta Brent pojeftinila je za 1,1 odsto na 89,40 dolara po barelu, posle gotovo troprocentnog pada tokom prethodne trgovinske sesije. Najširi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija bez Japana porastao je za 3,2 odsto. Južnokorejski KOSPI skočio je 7,4…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/ekonomija/cijene-nafte-pale-na-najnizi-nivo-u-zadnja-dva-mjeseca/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>VIDEO Pavgordovo uništavanje domaćih firmi uz dogovor ključnih ljudi iz oba entiteta</title>
		<link>https://istokrs.com/ekonomija/pavgordovo-unistavanje-domacih-firmi-uz-dogovor-kljucnih-ljudi-iz-oba-entiteta/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 11 Jun 2026 12:34:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336992</guid>

					<description><![CDATA[U specijalnoj emisiji „Ovjereno“ na O kanalu emitovan je dokumentarni film „Gocijeva obećanja i krah Ljubije i Željezare“, koji je portal Žurnal uradio u saradnji sa ovom televizijom. VIDEO Dokumentarac istražuje kako je kompanija „Pavgord“ posljednjih godina preuzela desetine posrnulih preduzeća širom Bosne i Hercegovine. Dok novi vlasnici javno govore o spašavanju domaće industrije, radnici [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>VIDEO Dokumentarac istražuje kako je kompanija „Pavgord“ posljednjih godina preuzela desetine posrnulih preduzeća širom Bosne i Hercegovine. Dok novi vlasnici javno govore o spašavanju domaće industrije, radnici i sindikati alarmiraju javnost zbog gašenja proizvodnje, masovnih otkaza i neizvjesne budućnosti. Željezara Zenica, Rudnik Ljubija, Fabrika duhana Banja Luka i Zrak Sarajevo samo su…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/ekonomija/pavgordovo-unistavanje-domacih-firmi-uz-dogovor-kljucnih-ljudi-iz-oba-entiteta/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Napravili minus od 32,2 miliona KM: Gubici ŽRS rekordni, optimizam uprave nepresušan</title>
		<link>https://istokrs.com/ekonomija/napravili-minus-od-322-miliona-km-gubici-zrs-rekordni-optimizam-uprave-nepresusan/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 11 Jun 2026 11:08:20 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336983</guid>

					<description><![CDATA[Željeznice Republike Srpske (ŽRS) napravile su prošle godine gubitak od 32,2 miliona maraka, pokazuje njihov finansijski izvještaj objavljen na Banjalučkoj berzi. Bez obzira na loš rezultat i činjenicu da im strateški partner „Nova Ljubija“ ide u stečaj, u ovom javnom preduzeću su i dalje optimistični kada je njegova budućnost u pitanju. „Željeznice“ su smanjile broj [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Bez obzira na loš rezultat i činjenicu da im strateški partner „Nova Ljubija“ ide u stečaj, u ovom javnom preduzeću su i dalje optimistični kada je njegova budućnost u pitanju. „Željeznice“ su smanjile broj radnika, a nivo rashoda održale na nivou iz 2024. godine, međutim prihodi su pali za 40 odsto, odnosno za 35,4 miliona KM što je na kraju dovelo do jednog od najvećih gubitaka u istoriji…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/ekonomija/napravili-minus-od-322-miliona-km-gubici-zrs-rekordni-optimizam-uprave-nepresusan/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Građevinski sektor – novo leglo kriminala u Republici Srpskoj?</title>
		<link>https://istokrs.com/ekonomija/gradjevinski-sektor-novo-leglo-kriminala-u-republici-srpskoj/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 11 Jun 2026 06:14:56 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336948</guid>

					<description><![CDATA[Građevinski bum koji posljednjih godina traje u Republici Srpskoj sve više otvara pitanje da li je građevinski sektor postao jedan od glavnih prostora za izvlačenje novca, pranje kapitala i političko-ekonomske veze između vlasti, tajkuna i privilegovanih investitora. Na prvi pogled, rast broja zgrada, stanova i poslovnih objekata djeluje kao znak ekonomskog razvoja. Međutim, iza fasada [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Na prvi pogled, rast broja zgrada, stanova i poslovnih objekata djeluje kao znak ekonomskog razvoja. Međutim, iza fasada novih naselja sve češće ostaju ozbiljna pitanja na koja javnost ne dobija odgovore – od porijekla kapitala, preko sumnjivih urbanističkih odluka, do enormnog bogaćenja pojedinaca povezanih sa politikom. Posebno je simptomatično što se u mnogim gradovima gradi mnogo više…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/ekonomija/gradjevinski-sektor-novo-leglo-kriminala-u-republici-srpskoj/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Predloženo otvaranje stečaja u rudniku ,,Nova Ljubija,,</title>
		<link>https://istokrs.com/ekonomija/predlozeno-otvaranje-stecaja-u-rudniku-nova-ljubija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 09 Jun 2026 13:55:25 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336877</guid>

					<description><![CDATA[U Okružnom privrednom Sudu u Prijedoru održano je ročište o uslovima otvaranja stečajnog postupka u rudniku ,,Nova Ljubija&#8220;. Razlozi za pokretanje stečaja su kako je navedeno, platežna nesposobnost preduzeća. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u rudniku Nova Ljubija , 4. marta ove godine podnio je fočanski biznizmen Gordan Pavlović koji slovi kao čovjek od povjerenja [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u rudniku Nova Ljubija , 4. marta ove godine podnio je fočanski biznizmen Gordan Pavlović koji slovi kao čovjek od povjerenja vrha vlasti Republike Srpske. Tako je Pavlović doveo do gašenja rudarske proizvodnje u BiH. Od nekada 573 radnika rudnika Omarska kod Prijedora, za samo par mjeseci ostalo je 52 radnika. Neki su poslati kućama sa otpremninama a…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/ekonomija/predlozeno-otvaranje-stecaja-u-rudniku-nova-ljubija/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kinezi pale mašine: U petak počinje gradnja auto-puta od 274 miliona KM</title>
		<link>https://istokrs.com/ekonomija/kinezi-pale-masine-u-petak-pocinje-gradnja-auto-puta-od-274-miliona-km/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 09 Jun 2026 10:57:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336839</guid>

					<description><![CDATA[ Gradnja nove dionice auto-puta Bijeljina – Brčko, duge 17 kilometara, počeće u petak, 12. juna, čime će biti nastavljen jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Riječ je o dijelu buduće veze koja bi trebalo da poveže Beograd, Bijeljinu, Brčko, Banjaluku i Sarajevo. Ugovor o izgradnji ove dionice potpisan je krajem [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Riječ je o dijelu buduće veze koja bi trebalo da poveže Beograd, Bijeljinu, Brčko, Banjaluku i Sarajevo. Ugovor o izgradnji ove dionice potpisan je krajem prošle godine sa kineskom kompanijom China Overseas, a vrijednost projekta iznosi 274 miliona KM bez PDV-a. Dionica Bijeljina – Brčko predstavlja šesti veliki infrastrukturni projekat koji u Republici Srpskoj realizuju kineske kompanije.</p>
<p><a href="https://istokrs.com/ekonomija/kinezi-pale-masine-u-petak-pocinje-gradnja-auto-puta-od-274-miliona-km/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Imovina Drvne industrije Vlasenica ide na javnu licitaciju</title>
		<link>https://istokrs.com/ekonomija/imovina-drvne-industrije-vlasenica-ide-na-javnu-licitaciju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 08 Jun 2026 16:24:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336799</guid>

					<description><![CDATA[Na javnoj licitaciji ponuđena imovina Drvne industrije, početna vrijednost gotovo 4,9 miliona KM. Osnovni sud zakazao je javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti u vlasništvu preduzeća Drvna industrija Vlasenica AD, koje će biti održano 10. juna ove godine. Prema Zaključku o prodaji nepokretnosti, na licitaciji će biti ponuđen veći broj parcela, proizvodnih i skladišnih objekata, uključujući [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Osnovni sud zakazao je javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti u vlasništvu preduzeća Drvna industrija Vlasenica AD, koje će biti održano 10. juna ove godine. Prema Zaključku o prodaji nepokretnosti, na licitaciji će biti ponuđen veći broj parcela, proizvodnih i skladišnih objekata, uključujući lakirnicu, pakeraje, magacine, fabrički krug, upravnu zgradu i ekonomsko dvorište u Vlasenici.</p>
<p><a href="https://istokrs.com/ekonomija/imovina-drvne-industrije-vlasenica-ide-na-javnu-licitaciju/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ideja stara 12 godina: Počele aktivnosti na projektu autoputa Banja Luka &#8211; Split</title>
		<link>https://istokrs.com/ekonomija/ideja-stara-12-godina-pocele-aktivnosti-na-projektu-autoputa-banja-luka-split/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 07 Jun 2026 07:59:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336692</guid>

					<description><![CDATA[Ideja Izgradnja autoputa Banja Luka &#8211; Split, na dionici od Banje Luke do Mrkonjić Grada stara je 12 godina. Međutim, sada ulazi u novu fazu kroz izradu Prijedloga plana parcelacije. Građani su već dostavili desetine primjedbi koje se uglavnom odnose na eksproprijaciju zemljišta, korekcije trase i pristup parcelama. Kako su za Klix.ba potvrdili iz Instituta [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Građani su već dostavili desetine primjedbi koje se uglavnom odnose na eksproprijaciju zemljišta, korekcije trase i pristup parcelama. Kako su za Klix.ba potvrdili iz Instituta za građevinarstvo „IG“, trenutno je u toku izrada Prijedloga plana parcelacije za dionicu Banja Luka Jug – Mrkonjić Grad, dugu oko 47 kilometara, a usvajanje plana očekuje se u narednom periodu.</p>
<p><a href="https://istokrs.com/ekonomija/ideja-stara-12-godina-pocele-aktivnosti-na-projektu-autoputa-banja-luka-split/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>&#8222;Rast kredita javnim preduzećima nije dobar signal&#8220;</title>
		<link>https://istokrs.com/ekonomija/rast-kredita-javnim-preduzecima-nije-dobar-signal/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 06 Jun 2026 09:12:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336637</guid>

					<description><![CDATA[Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju aprila 2026. godine iznosili su 29,99 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 422,7 miliona KM (1,4%), navodi se u podacima o monetarnim kretanjima za april koje je objavila Centralna banka BiH. Krediti rasli kod svih domaćih sektora Tako od ukupnih kredita, krediti [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Tako od ukupnih kredita, krediti stanovništvu iznose 15,05 milijardi KM, privatnim preduzećima 11,98 milijardi KM, vladinim institucijama 1,75 milijardi KM, javnim preduzećima 804,5 miliona KM, te krediti ostalim domaćim sektorima iznose 397 miliona KM. U podacima stoji da je kreditni rast registrovan kod svih domaćih sektora, stanovništva za 210,8 miliona KM (1,4%)…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/ekonomija/rast-kredita-javnim-preduzecima-nije-dobar-signal/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Amerikanci preuzimaju aerodrome u BiH?</title>
		<link>https://istokrs.com/ekonomija/amerikanci-preuzimaju-aerodrome-u-bih/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[istok]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 05 Jun 2026 15:46:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://istokrs.com/?p=336603</guid>

					<description><![CDATA[Odluka o davanju prethodne saglasnosti za koncesiju Aerodromu Mostar jedina je tačka dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća Mostara, koja je zakazana za 10. jun. Američka kompanija AAFS Infrastructure Energy LLC, angažovana na projektu Južne gasne interkonekcije, uputila je pismo namjere i ponudila ulaganje od 250 miliona evra za koncesije nad aerodromima u Sarajevu i Mostaru. Odluka je [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Američka kompanija AAFS Infrastructure Energy LLC, angažovana na projektu Južne gasne interkonekcije, uputila je pismo namjere i ponudila ulaganje od 250 miliona evra za koncesije nad aerodromima u Sarajevu i Mostaru. Postupak je trenutno u fazi ocjene nadležnog ministarstva kako bi se utvrdilo postojanje javnog interesa, ali konačna odluka o davanju saglasnosti prema ovom modelu još nije…</p>
<p><a href="https://istokrs.com/ekonomija/amerikanci-preuzimaju-aerodrome-u-bih/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
