
Za Komšića je ključno kako zadržati OHR
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić obratio se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a koja je posvećena Bosni i Hercegovini. On je u svom izlaganju najviše insistirao na ostanku OHR-a i odgovrnost za krizu u BiH sa Kristijana Šmita je prebacio na Milorada Dodika.
Komšić se na početku zahvalio svima zbog odluke kojom se produžava mandat misiji Altea u BiH.
„Hvala vam kao stalnim predstavnicima vaših zemalja. Posebno zahvaljujem stalnom predstavniku Grčke“, naveo je.
U nastavku je kazao da se njegovo obraćanje u najvećem dijelu odnosi na protekli šestomjesečni period prikazan kroz Izvještaj Ureda visokog predstavnika.
„Kao što smo mogli primjetiti iz Izvještaja Visokog predstavnika, protekli šestomjesečni period u Bosni i Hercegovini bio je obilježen nizom političkih kriza koje su u najvećoj mjeri bile povezane sa sudskim postupkom protiv Milorada Dodika i presudom Suda Bosne i Hercegovine, donesenom tim povodom a koje su pravni osnov imale u izmjenama Krivičnog zakona nametnutog od strane visokog predstavnika.
Cilj ovih političkih kriza iskazanih kroz stvaranja paralelnih političkih, sudskih i drugih institucija bilo je stvaranje uvjeta za secesiju RS od BiH.
Nametanje određenih odluka od strane Kristijana Šmita je iskorišteno kao povod za izazivanje krize, a pravi uzrok je zapravo sasvim drugi – dugoročna namjera da se izazivanjem kriza izvede secesija dijela BiH.
Takva politika Dodika i institucija RS trenutno je zaustavljena angažmanom međunarodin faktora. Međutim, siguran sam da će se i dalje nastaviti aktivnosti koje za cilj imaju secesiju dijela BiH“, upozorio je Komšić.
U međuvremenu ovakav razvoj situacije otvorio je rasprave, kako u BiH tako i u faktorima međunarodne zajednice prisutne u BiH, o budućnosti OHR-a i potrebi njegovog postojanja.
„Napad na OHR kojem svedočimo prikriven je napadom na Christiana Schmidta kao ličnost koja obavlja funkciju visokog predstavnika.

Krajnji cilj tih napada nije trenutni visoki predstavnik, krajnji cilj jeste eliminacija OHR-a iz političkog života u BiH. Eliminisanjem OHR-a eliminisao bi se cijeli jedan Anex DPA čime bi se zapravo ugrozio i potencijalno srušio cijeli mirovni sporazum“, naveo je Komšić.
Kazao je da spada red ljudi koji su žestoko kritikovali i Šmita i njegove poteze.
„Zbog istine, dužan sam iznijeti i činjenicu da sve odluke i poteze koje je donosio i preduzimao Schmidt, nisu bile isključivo njegovo djelo.
On je to radio u punoj koordinaciji sa predstavnicima međunarodne zajednice u BiH, a vrlo često je te poteze poduzimao na insistiranje i zahtjev istih tih međunarodnih faktora.
Njegovi potezi ali i politika određenih međunarodin faktora koji su imali presudan utjecaj na Schmidta često su bili usmjereni na jačanje i zastupanje jedne političke opcije ali i interesa susjedne države u BiH“, poručio je.
Ponovo je, kaže, morao podsjetiti i naglasiti da je postojanje OHR-a kao institiucije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma regulisan posebnim anexom X istog.
„Ovlasti OHR-a navedene su u članu V anexa X DPA. Na osnovu tog člana kasnije su uvedene i tzv. “Bonske ovlasti”. 2008. godine Vijeće za provedbu mira donijelo je odluku on tzv. 5+2 uvjeta koju moraju biti ispunjeni da bi se zatvorio OHR. Dakle, sve formalne pretpostavke za postojanje i rad OHR-a postoje.
Istovremeno ne postoji niti jedna formalna pretpostavka za njegovo zatvaranje ili za izmještanje izvan BiH jer uvjeti iz 2008. godine, tzv. 5+2 nisu ispunjeni“, kazao je.
Jedino što postoji u tom smislu jeste politička želja pojedinih domaćih ali i nekih vanjskih faktora za eliminacijom OHR-a, smatra Komšić.
„Realizacija takvih planova bila bi udarac trenutnoj strukturi BiH, potencijalno ugrozila čak i sam mirovni aranžman i izazvala nove i veće probleme u BiH ali i u regiji.
Podsjećam vas da trenutna struktura BiH nije proizvod niti društvenog niti političkog procesa ili dogovora, ona je proizvod mirovnog sporazuma kojim nije zadovoljna niti jedna strana u BiH. Njime nisu zadovoljne čak niti susjedne zemlje koje su učestvovale u ratu i agresiji na BiH.
Trenutni koncept na kojem funkcioniše BiH a koji sam visoki predstavnik pogrešno naziva ‘etnički balans moći’, jer ispravniji naziv je ‘etnički disbalans moći’, je sam po sebi konfliktan koncept.“
Komšić je istakao da 30 godina koje su protekle od zaustavljanja rata u BiH, nažalost, to gotovo svakodnevno dokazuju.
„Ukidanje OHR-a, njegovo izmještanje i slabljenje njegovih nadležnosti definisanih članom V anexa X DPA, jeste zapravo odustajanje od samog DPA. Kakve su posljedice toga nije teško procijeniti.
Zbog svega navedenog obavezan sam i pokušati predložiti rješenje za trenutnu situaciju koja se tiče sudbine OHR-a i stabilizacije situacije u BiH.“
Komšić kaže da postoje dvije opcije.
„Jedna je, imenovati novog visokog predstavnika i zadržati instituciju OHR u BiH sa svim ovlastima koje ima na osnovu člana V anexa X DPA. Ova opcije je kratkoročna opcija.
Druga opcija jeste kompleksnija ali je dugoročna i trajna.
Suština te opcije nalazi se u potrebi da BiH zaista postane demokratska zemlja, da se ukine diskriminacija vlastitih građana u oblasti ljudskih prava, da se odustane od konfliktnog koncepta ‘etničkog balansa ili disbalansa moći’, da se ustavno zaštite individualnim ljudska prava i principi pravne države i da na taj način BiH postane spremna za integraciju u EU.
Zato želim ovdje, apelirati na sve vas koji želite dobro Bosni i Hercegovini, da u narednom periodu dobijemo podršku za početak tranzicijskog perioda u kojem ćemo mi, u Bosni i Hercegovini, uz vašu pomoć učiniti sve neophodne ustavne i druge reforme, kako bi od Bosne i Hercegovine napravili modernu demokratsku državu sa vladavinom prava i zaštitom ljudskih prava.
Vrijeme za tranziciju i evoluciju političkog i pravnog sistema u Bosni i Hercegovini je došlo, i trebamo je zajedno bez odlaganja započeti u najskorije vrijeme.“
Komšić je poručio da sve ostalo jeste opasno igranje sa sigurnošću i stabinosti ne samo BiH nego i cijele regije a potencijalno i evropskog kontinenta.
„Dame i gospodo, moja je obaveza bila da vam ovo, danas i na ovom mjestu kažem“, zaključio je.
U današwoj izjavi je Milorad Dodik rekao da su dani Kristijana Šmita odbrojani, a iz izlaganja američke predstavnice u UN Doroti Šej je jasno da spoljna politika SAD ne ide u pravcu intervencionizma i, kako je rekla, „izgradnjom država“.
Agencije

