Treba li BiH da uvede zatvorenu izbornu listu?
– Ograničavanje preferencijalnih glasova na tri, odnosno mogućnost da birači u BiH na ovim izborima mogu da glasaju najmanje za jednog, a najviše za tri kandidata sa jedne izborne liste, ne znači da BiH ide ka zatvaranju izborne liste, poručuju oni koji godinama prate ovaj proces.
Međutim, na pitanje da li BiH u bližoj ili daljoj budućnosti treba da razmišlja o tome da zatvori izborne liste, što je na snazi bilo do 2004. godine, analitičari su podijeljenog mišljenja, pa tako jedni smatraju da bi zatvaranje lista smanjilo unutarstranačku korupciju, dok su drugi mišljenja da građani u zatvorenim listama više ne bi mogli da glasaju za kandidata koga smatraju svojim favoritom.
No, svi su saglasni u još nečemu, a to je da će manipulacija i manjkavosti biti bez obzira na to da li su liste otvorene, poluotvorene ili zatvorene.
Iako bi političke stranke te njihovi lideri sigurno poželjeli da se u izborni proces u BiH vrate zatvorene izborne liste, jer bi se onda glasovi računali isključivo stranci, Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH, ne priželjkuje taj scenario.
„Ne bi bilo dobro da se vrate zatvorene izborne liste u BiH. Zato što, kao prvo, mandat pripada izabranom zvaničniku, a ne stranci. Ipak je sada ostavljena mogućnost da građani sa jedne liste daju preferenciju onome u koga imaju povjerenje, zato su to izbori. Vrlo dobro znam da su kandidati koji su bili na listi na primjer 27, 28 itd. došli na prvo mjesto jer su birači glasali za njih, a ne izričito za političku stranku“, ističe Šehić za „Nezavisne novine“.
Novi format koji podrazumijeva tri preferencijska glasa, za Šehića je prihvatljiv iz razloga što birači više ne mogu dati svoj glas svakom kandidatu na listi, već samo za tri, a ukoliko budu zaokružili četiri ili više, onda se svi ti glasovi brišu i računaće se samo jedan glas za tu kandidatsku listu.
„I CIK BiH i drugi nadležni stalno upozoravaju kako treba glasati. Dio birača sigurno neće i dalje znati pravila, ali to je neznatno. Ja se više bojim zloupotreba, jer lako se može desiti da na listiću budu upisana četiri ili više glasova, odnosno preferencija. To se može zloupotrebljavati i od nesavjesnih članova biračkog odbora i birača. Jer sve političke stranke gledaju kako da dođu do glasova, a poseban je interes da se ispoštuje redoslijed na kandidatskoj listi koji je vrh političke stranke napravio, jer to su njihovi ljudi od povjerenja“, kaže Šehić, koji ipak smatra da će uvođenje novih tehnologija u jednom dijelu spriječiti da se dodaju četiri ili više preferencija, pogotovo od strane nekog člana biračkog odbora.
Međutim, on upozorava da i u otvorenim ili poluotvorenim listama, kakve su sada, može da se manipuliše, i to izborom mjesta na toj kandidatskoj listi.
„Kad je neko prvi i zadnji na listi, to su dvije najbolje pozicije i to se prvo gleda. Vrlo često ko je uticajan u stranci traži, ako nije prvi, onda da bude zadnji. I to je manipulacija listama. Svašta se radi“, pojašnjava Šehić.
Ograničavanje preferencijalnih glasova na tri, za analitičarku Tanju Topić je i ograničavanje famoznog „doiksavanja“, kada se dopisivanjem glasova kandidatima vodio pravi rat olovkama unutar jedne stranke i njene liste. Sa druge strane, navodi, ovo jeste jedna vrsta djelimičnog povratka u zatvorene liste, a protiv kojeg je i ona.
„Dok postoji mogućnost preferencijalnog, makar i jednog glasa, građanima se ostavlja više prostora za slobodno odlučivanje nego kad to uradi stranka u njihovo ime u okviru zatvorenih lista“, kazala je Topićeva za „Nezavisne novine“.
Zagovornici zatvorenih izbornih lista smatraju da bi to smanjilo unutarstranačku korupciju, ali i priznaju da bi ojačalo same partije, tačnije njihova rukovodstva.
„U potpuno zatvorenim listama moć predsjednika ili vrhuške partije bila bi znatno veća i mandate bi osvajali samo oni ili ljudi bliski njima. Ovako sa poluotvorenim listama, kakve su trenutno u BiH, mandat može osvojiti i posljednji sa liste. To se dešava rijetko, ali se dešava, i to je dobro u smislu demokratičnosti, međutim nije dobro zbog unutarstranačke borbe koja na kraju preraste u kriminal i korupciju“, naglašava jedan od sagovornika „Nezavisnih novina“.
Na fonu priče o kriminalu i korupciji, i on navodi da je javna tajna da se nakon završetka glasanja na liste određenih partija „doiksavaju“ određeni kandidati.
„Bitno je da, recimo, za određenog kandidata radi neki odbor i da taj kandidat dobije stotine glasova koje u stvarnosti nije dobio. U političkom sistemu kakav je u Bosni i Hercegovini, gdje su lideri partija neprikosnoveni autoriteti, bilo bi dobro zatvoriti liste, kao što je bilo prije 2004. godine, a kasnije, kada sazrimo kao demokratsko društvo, onda možda razmišljati o ponovnom otvaranju“, zaključio je on.
(Nezavisne)
