Šta BiH očekuje od izbora u Americi i Evropskoj uniji
U junu ove godine građani Evropske unije izlaze na izbore za Evropski parlament, dok će se u novembru u Sjedinjenim Američkim Državama održati predsjednički izbori. S obzirom da su SAD i EU u velikoj mjeri uključene u političke procese u Bosni i Hercegovini, mnogi domaći političari priželjkuju da će se Evropa i Amerika zaokupljene svojim izborima manje baviti Bosnom i Hercegovinom. Pitanje je međutim, da li je realno da se to dogodi?
U Evropskoj uniji na ljeto izbori za Evropski Parlament. Na američkoj političkoj sceni se zahuktava oko kandidature Donalda Trampa. Čemu može da se nada Bosna i Hercegovina?
„Izbori bi trebali dati odgovor da li Vašington ostaje okrenut globalnim svjetskim tokovima ili će se posvetiti rješavanju unutrašnjih problema podijeljenog američkog društva i oporavku sopstvene ekonomije. Teško je očekivati da će i Vašington biti više okrenut ili staviti u fokus dešavanja unutar Bosne i Hercegovine pogotovo dnevnopolitičkim igrarijama koje se dešavaju na ovim prostorima. BiH odavno nije u fokusu Sjedinjenih Američkih Država“, smatra diplomata i publicista Branko Nešković.
Manji fokus interesovanja otvara pitanje da li će odsustvo Evrope i SAD-a u narednom periodu omogućiti domaćim akterima da konkretizuju višegodišnje najave radikalnih poteza, a što priželjkuju brojni domaći političari.
„Ko god pomisli da može da ušićari nešto ili izvuče neku korist uslovno rečeno računajući na to da će te zemlje zanemariti BiH vara se. Biće manje prisutni u smislu pažnje svakako, ali i te kako će biti involvirani“, kaže komunikolog Mladen Bubonjić.
Posebno su zanimljiva očekivanja domaćih političara, prije svega predsjednika Republike Srpske i SNSD-a. Dodik je nedavno poručio da će ukoliko Tramp pobijedi navodno proglasiti nezavisnost Republike Srpske.
„Mi najvećoj svjetskoj sili uopšte nismo bitni. Teško da i znaju gdje se nalazimo i takve izjave samo dolaze za dnevnopolitičke potrebe.. ali o nekom uticaju na naše prostore toga ko pobijedi, ne očekujem nikakve promjene što se toga tiče“, kaže Nešković.
„Amerika nije Republika Srpska. Amerika kakva god da je ima institucije, različite nadležnosti i druge političke aspekte koje Republika Srpska samo formalno ima. Drugim riječima, ako Tramp dođe na vlast, što se Dodik nadao to ne mora da znači da bi Dodik mogao da radi ono što priželjkuje“, napominje Bubonjić.
BiH je, smatraju analitičari, dugo bila van interesa međunarodne zajednice, još od 2006. godine, nakon Aprilskog paketa ustavnih promjena, međutim, smatra struka, ni to nije pomoglo Dodiku da otcijepi Republiku Srpsku.
„To je sve nešto što nema toliko veze sa Republikom Srpskom i nemoguće je dobiti podršku za osamostaljenje Republike Srpske i veliko je pitanje da li Dodik to i želi, jer na koga će se onda izvlačiti zbog loše ekonomske situacije ako bi Republika Srpska postala samostalna? Koga bi okrivio i čime bi zabavljao birače ako ne bi imao Sarajevo i Bošnjake da napadaju njega? Ako toga nema onda nema ni Milorada Dodika“, navodi politički analitičar Ivana Marić.
Da li bi BiH mogla da dobije veću pažnju međunarodne zajednice, smatraju naši sagovornici, zavisi od situacije u svijetu i odnosa u BiH koji su decenijama zaoštreni. Međutim, oči zapada se po pravilu okrenu ka BiH jedino kada se zazvecka oružjem ili kada Dodik najavi referendum, ako iko na međunarodnom nivou i dalje vjeruje u te najave.
(BN) Foto: Ilustracija
