Predstavnici Trojke tvrde da se radi o radnoj verziji, te da neće odustati od predloženih korekcija. Na sve su reagovali i iz Kabineta Kristijana Šmita u BiH (OHR).
Od OHR je zatražen komentar na dio dogovora koji se odnosi na Izborni zakon, te na rok koji su zvaničnici sami sebi dodijelili, rekavši da će ovo pitanje finalizovati u februaru, iako je Kristijan Šmit još u decembru saopštio da će sam nametnuti izmjene koje se odnose na integritet izbora, ukoliko lideri to ne učine u narednih nekoliko sedmica.
– Očekivanja Kristijana Šmita iskazana u njegovoj izjavi iz decembra 2023. godine ostaju ista. Vlasti BiH do sada nisu uspjele uskladiti Izborni zakon sa međunarodnim standardima o transparentnosti i integritetu izbornih procesa i dobrim praksama koji se primjenjuju u demokratskim izborima i stoga je tu moguće ostvariti pomake. Da budemo jasni, ti pomaci moraju obuhvatiti jasnu identifikaciju svakog birača, elektronsko brojanje glasova onako kako su ih birači dali, siguran prenos glasačkih listića do biračkih odbora na biračkim mjestima koji rade transparentno i nezavisno. Ovo već treba početi sa opštinskim izborima u oktobru. Svaki lažni glas je prepreka u dostizanju evropskih standarda u pogledu slobode i demokracije. Građani BiH moraju imati povjerenje u izborne sisteme, dosljednu primjenu proceduralnih mjera zaštite i tajnost glasanja – saopšteno je iz OHR, piše N1.
Podsjetimo, na sastanku održanom u Laktašima 18. januara, iz vladajuće državne koalicije je poručeno kako su načinili značajne pomake u pregovorima vezanim za izmjene Izbornog zakona, te da će to pitanje finalizovati u februaru.
N1
