Nakon Džakule Tegeltija nastavio sa rasipanjem u UIO
Kancelarija za reviziju institucija Bosne i Hercegovine utvrdio je niz nepravilnosti i nedostataka u provođenju postupaka javnih nabava u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH tokom prošle godine.
Između ostalog, UIO, na čijem je čelu Zoran Tegeltija, sklopio je ugovore sa šest rent-a-car agencija o najmu 95 vozila na razdoblje od četiri godine, ukupne vrijednosti veće od pet milijuna KM, odnosno više od 1,2 milijuna KM godišnje, iako najam kao oblik nabave nije predviđen važećim pravilnicima, prenosi Hercegovina. info.
– Napominjemo da ostale institucije, koje se finansiraju iz proračuna BiH, nabavku službenih i specijalizovanih vozila provode isključivo kupovinom – navode revizori u nedavno objavljenom izvještaju.
Ekonomska (ne)opravdanost najma
Revizori ističu kako je ukupna cijena najma viša od kupoprodajne vrijednosti vozila, kada se uračunaju troškovi upotrebe i održavanja.
– Uzimajući u obzir da UIO kroz opciju dugoročnog najma plaća nabavnu vrijednost novih vozila, kao i sve prateće troškove osim goriva, te da će po isteku ugovora (48 mjeseci) sva vozila biti vraćena najmodavcima, jasno je da preostala vrijednost vozila pripada najmodavcima– pojašnjava se u izvještaju.
Zaključeno je da, osim što najam nije definisan pravilnicima, UIO nije s dužnom pažnjom procijenio ekonomsku opravdanost takvog oblika nabavke.
Sumnjive tehničke specifikacije
Istovremeno, revizori su utvrdili da, iako je UIO na licitaciji prodao 56 vozila, i dalje posjeduje određeni broj vozila koja se gotovo uopštee ne koriste.
– S obzirom na troškove održavanja, registracije, osiguranja i druge povezane izdatke, to ukazuje na neefikasnost upravljanje sredstvima dodijeljenima za tu namjenu – upozorili su državni revizori.
UIO je prošle godine na korištenje službenih vozila potrošio 751.502 KM, a raspolagao je s 284 specijalizirana vozila i šest klasičnih službenih vozila.
Tokom godine pokrenuta je i kupovina tri specijalizovana motorna vozila, ukupne vrijednosti gotovo 125.000 KM.
Tehničke specifikacije za jedno od njih bile su postavljene tako da su ograničavale konkurenciju i nedvosmisleno ukazivale na tačno određeni model vozila, koji je na kraju i kupljen.
Revizija je takođe utvrdila da je UIO dobio saglasnost Ministarstva financija i trezora BiH za kupovinu pet vozila u vrijednosti od 156.000 KM, ali su kupljena tri, čija je procijenjena vrijednost bila 153.000 KM.
Nadzor nad ugovorima – izostao
UIO, prema nalazima revizije, nije uspostavio odgovarajući sistem praćenja provođenja okvirnih sporazuma, što je rezultiralo značajnim prekoračenjima u njihovoj realizaciji. U dva slučaja ti su iznosi premašeni za više od 600.000 KM.
Nepravilnosti su zabilježene i kod službenih putovanja. Tako je u pojedinim slučajevima odluka o službenom putovanju donesena iako poziv za to putovanje nije postojao.
Zabilježeno je i da u slučajevima kada su službenicima bile obezbjeđenje prehrambene usluge, dnevnice nisu umanjene za zakonski propisanih 70 posto.
Na službena putovanja – 405.396 KM.
Posebnu pažnju revizija je posvetila zapošljavanju na određeno vrijeme bez javnog konkurs te internim premještajima, koji nisu uvijek bili u skladu sa zakonima i propisima.
Tokom godine 94 državna službenika bila su zaposlena na određeno, od čega je čak 63 prethodno već bilo angažirano na isti način.
– Neki od njih prvi su angažman imali još 2019. godine, uz više prekida i produženja ugovora na tromjesečnom nivou, Na temelju javnih oglasa, osam osoba koje su radile na određeno vrijeme zasnovale su stalni radni odnos kao državni službenici – navodi se u izvještaju.
Revizori ističu da je UIO tokom prošle godine akupno 122 osobe zaposlio putem ugovora o radu na određeno vrijeme, bez provođenja konkursa.
Od tog broja, 74 osobe su i ranije obavljale iste poslove, a neki ugovori se prekidaju i produžuju još od 2007. i 2010. godine“, istaknuli su revizori, uz napomenu da to nije u skladu sa Zakonom o radu u institucijama BiH.
Interni premještaji, kojih je ukupno bilo 490 – privremenih i stalnih – također su bili problematični.
U najvećem broju slučajeva radilo se o promaknućima, iako Zakon o državnoj službi propisuje da se promaknuće može ostvariti isključivo putem javnog ili internog konkursa.
Interni premještaj na isto ili slično radno mjesto moguć je samo unutar istog nivoa.
Revizori su doveli u pitanje i zakonsku osnovu za činjenicu da su čak četiri pomoćnika direktora obavljala funkcije na osnovu privremenih imenovanja.
Upozorili su da privremeno imenovanje traje najviše tri godine, a u jednom slučaju zabilježeno je trajanje od čak šest godina.
Revizija je na kraju izrazila sumnju i u opravdanost dijela troškova reprezentacije, odnosno ugostiteljskih usluga, jer se u pojedinim slučajevima kao razlog za potrošnju navodilo samo „službeni ručak“.
(Interview.ba)
