Istražujemo: Kakvo je stanje medijskih sloboda u EU i Americi

Iako većina zemalja u EU u krivičnim zakonima ima odredbe koje mogu kriminalizovati pravo na slobodu govora, one su uglavnom ograničene na vrlo uske slučajeve, a tim predmetima se, ako i dođu do suda, u nekim zemljama bave posebno obučene sudije koji su vrhunski stručnjaci u oblasti slobode govora i izražavanja.

Iako se često Amerika pominje kao primjer drakonskih novčanih kazni, tužbe za klevetu ili uvredu vrlo rijetko uopšte dođu do suda.

Primjera radi, prije nekoliko godina je američki komičar Bil Maer javno ismijavao Donalda Trampa, tadašnjeg predsjednika SAD, javno tvrdeći da ga je njegova majka rodila nakon što je imala seks s riđim orangutanom, a video o tome se može naći na YouTubeu.

Tramp je tužio komičara za pet miliona dolara, ali je povukao tužbu prije nego je uopšte došla do suda. Maer je u svojim emisijama redovno Trampa nazivao diktatorom. Američki političari su redovno meta brutalnog ismijavanja, a takvi slučajevi se nikad ne procesuiraju kao klevete ili uvrede.

Džon Oliver, takođe američki komičar, u svom tok-šouu ismijava razne komercijalne brendove. Tako je, na primjer, jednu poznatu marku piva u svojim emisijama nazivao „toplom mokraćom“, a hranu jednog od vodećih lanca hrane „svinjskim pomijama“ i nikada za te navode nije morao ići na sud.

Trenutno se na američkom sudu vodi postupak protiv američke TV mreže Fox News za klevetu.

Kompanija za izborne sisteme „Dominion“ je ovu mrežu tužila za 1,5 milijardi dolara zbog tvrdnji Fox Newsa nakon američkih izbora da su izbori pokradeni i da je Trampu oteta izborna pobjeda, a pozivajući se na ovu mrežu, ove navode su iznosili i mediji i političari na Balkanu.

Iako su novinari, urednici i vlasnik te kuće na sudu pod zakletvom priznali da je to sve bila laž i da je Džo Bajden legitimni predsjednik, i iako su nađene SMS poruke u kojima su priznali da su lagali američku i svjetsku javnost čak i u vrijeme dok su javno iznosili te tvrdnje, američki pravni stručnjaci ističu da su šanse da Fox bude proglašen krivim u najboljem slučaju 50-50, jer američko pravosuđe vrlo rijetko donosi osuđujuće presude prema novinarima i medijima.

U Njemačkoj je, zbog njihovog istorijskog iskustva, kažnjivo negiranje Holokausta i ismijavanje jevrejskog naroda. U tim slučajevima, moguće je dobiti zatvorsku kaznu, iako se to u praksi vrlo rijetko dešava. Ukoliko u Njemačkoj u javnom prostoru veličate nacizam, možete otići u zatvor.

„Kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom će biti kažnjen onaj ko djela počinjena pod vladavinom nacionalsocijalizma javno ili tokom skupa odobrava, negira ili umanjuje“, navedeno je u njemačkom krivičnom zakonu.

Uprkos tome, jako je teško da neko ode u zatvor čak i nakon pravosnažne presude. Primjera radi, 94-godišnja Ursula Haferbek dobila je zatvorsku kaznu od godinu dana jer je u više navrata javno tvrdila da je „Aušvic“, njemački koncentracioni kamp smrti u kojem je ubijen 1,1 milion ljudi, među kojima je bilo i Srba, bio obični radni logor. Sudija je htio suspendovati kaznu ako bi se javno pokajala za ove izjave, što je ona odbila da učini.

U pojedinim zemljama nije toliki problem pravna norma koliko praktično ponašanje. Udruženje „Novinari bez granica“, na primjer, ističe da je u Mađarskoj većina klasičnih medija u printu, radiju ili televiziji pod kontrolom vlasti. Regionalna štampa je od ljeta 2017. u potpunom posjedu jednog preduzetnika koji je u dobrim odnosima s Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom.

Deutsche Velle ističe da u Mađarskoj postoji crna lista na kojoj su novinari koji su kritični prema vladi. Atila Babos, izdavač internet portala Szabad Pečuh, kaže da u Mađarskoj još postoji normativni okvir, ali više ne i medijske slobode.

U Poljskoj, kako je istaknuto, konzervativna PiS vlada vrši pritisak na medije kako bi bili više „poljski nastrojeni“, a na udaru su najviše strani medijski vlasnici, poput televizije TVN, koja pripada američkom koncernu Discovery.

Najnoviji primjer je izvještaj koji je ova medijska kuća objavila o papi Jovanu Pavlu Drugom početkom ove sedmice. Zbog pomenutog izvještaja, koji je iznio ozbiljne negativne tvrdnje o papi, Vlada Poljske pozvala je američkog ambasadora na razgovor, kako bi mu uložila protest, iako je riječ o privatnoj kompaniji koja radi pod poljskim zakonima.

Vlada te zemlje htjela je donijeti zakon po kojem bi javni emiter TVP dobio preferencijalnu poziciju kod medijskih provajdera. Uz veliki pritisak EU i SAD, Vlada je prošlog mjeseca od njega odustala.

Zbog stanja medijskih sloboda u Poljskoj i Mađarskoj zabrinutost je izrazila i Evropska komisija, a u toku je i nekoliko sporova između Komisije i vlada ovih zemalja povodom stanja javnih sloboda i pravosuđa.

Mađarska se nalazi pod velikim pritiskom, a uskraćeno joj je nekoliko milijardi evra pomoći od oporavka poslije korone zbog pogoršanja stanja ljudskih prava.

(Nezavisne)