BiH nazadovala u temeljnim ljudskim pravima, vodi se kao „djelimično slobodna zemlja“

Bosna i Hercegovina je u protekloj godini nazadovala po pitanjima temeljnih sloboda i osnovnih ljudskih prava, a globalno se stanje temeljnih prava pogoršalo najviše u proteklih deset godina, navedeno je u najnovijem izvještaju nevladine organizacije za ljudska prava „Freedom House“ iz Vašingtona.

Prema njihovim podacima, BiH je nazadovala za deset poena, i u registru ove organizacije vodi se kao djelimično slobodna zemlja. „Freedom House“ ima tri kategorije zemalja, a pored djelimično slobodnih zemalja imaju kategorije slobodnih i neslobodnih zemalja. U regionu jedino je Srbija, koja je takođe označena kao djelimično slobodna, nazadovala više od BiH, i to za 20 procentnih poena.

Detaljan izvještaj za BiH do zaključivanja ovog broja nije objavljen, pa ne znamo koji faktori su doveli do smanjenja nivoa sloboda u BiH, ali se može pretpostaviti da je dio njihovih zaključaka zasnovan na ponovnoj kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj, kao i zakonu o „stranim agentima“, za koji se takođe očekuje da bi uskoro mogao biti usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Od maksimalnih stotinu poena, BiH na rang-listi ove organizacije je na 51 poenu, s tim da su politička prava ocijenjena ocjenom 17 od maksimalnih 40 poena, dok je u pogledu građanskih sloboda BiH osvojila 34 od ukupno mogućih 60 poena.

U prošlogodišnjem izvještaju ocijenjeno je da je BiH imala relativno poštene izbore, ali uz izborne neregularnosti, djelimičnu medijsku pristrasnost i „etničku segregaciju“, kako je opisan dejtonski model funkcionisanja BiH. Kritikovali su potez visokog predstavnika Kristijana Šmita kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju da nametne izmjene Izbornog zakona BiH, za koje tvrde da favorizuju „nacionalistički HDZ“. Napredak na evropskom putu opisuju geopolitičkim okolnostima, a manje kao rezultat domaćih reformi.

Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva, opisali su kao kandidata koji je pobijedio „nacionalističku SDA“, a Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH, opisuju kao „multietnički opredijeljenog političara“ koji je pobijedio „nacionalističku“ kandidatkinju HDZ BiH Borjanu Krišto.

Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, opisali su kao političara na čelu „secesionističke“ stranke SNSD i naveli su navode o izbornim neregularnostima na proteklim izborima, zbog čega je Centralna izborna komisija BiH sprovela ponovno brojanje glasova za poziciju predsjednika Srpske.

„Dodikova pobjeda potvrđena je u prebrojavanju i imenovan je predsjednikom u oktobru, ali pronalazak nelegalnih listića otvara niz pitanja o integritetu izbornog procesa u BiH“, navode oni.

U ovoj organizaciji tvrde da je tokom proteklih godinu dana u cijelom svijetu došlo do značajnog pada ljudskih prava i sloboda, najviše se osvrćući na Nagorno-Karabah, provinciju u sastavu Azerbejdžana koju je ova zemlja osvojila prošle godine, što je rezultiralo progonom Jermena koji su živjeli na tom prostoru. Ostale žarišne tačke u svijetu su, kako je naglašeno, ruska invazija na Ukrajinu, sukob Izraela i Hamasa, kao i građanski rat u Mijanmaru i sukobi rivalskih frakcija u Sudanu. Među 20 zemalja u svijetu u kojima je došlo do najvećeg slabljenja ljudskih prava su i Srbija i Izrael, a Nagorno-Karabah je daleko na prvom mjestu u odnosu na ostale zemlje.

Najveći fokus ove godine je na slobodnim izborima, a ističu da je u više od 20 zemalja došlo do punih ili djelimičnih manipulacija izbornim sistemom, od sprečavanja kandidata opozicije da se pojave na listićima, mijenjanja izbornih pravila neposredno prije izbora, preko zloupotrebe državnih i javnih resursa, pa do sprečavanja pobjednika da preuzme funkciju i prijetnji ili miješanja u izbore drugih zemalja.

Pošteđene kritike nisu ostale ni SAD, za koje je rečeno da uznemiravanje i zastrašivanje političara, izbornih zvaničnika i sudija predstavlja ozbiljan rizik za sprovođenje predstojećih novembarskih predsjedničkih izbora, podsjećajući i na napad na zgradu federalnog Kongresa nakon što je Donald Tramp, bivši predsjednik, izgubio izbore.

„Prijetnja nasiljem može imati dalekosežne štetne posljedice i potencijalno može oslabiti poštovanje izbornih pravila, dok sprovođenje nasilja košta ljudske živote“, navode oni. Posebno su zabrinuti podjelama u toj zemlji, a dolazi i do preispitivanja fundamentalnih demokratskih institucija.

(Nezavisne) Foto: Ilustracija/ stock adobe