Zbog čega medvjedi sve češće silaze u naselja

Zbog čega medvjedi sve češće silaze u naselja

– Prethodnih dana bilo je nekoliko slučajeva u BiH da su medvjedi odlučili da siđu u naseljena mjesta, a, prema riječima naših sagovornika, na to su se vjerovatno odlučili jer su se tek probudili iz zimskog sna, traže hranu ili im je narušen mir u staništu.

Tako su u roku od sedam dana zabilježena dva slučaja gdje su medvjedi sišli u naseljeno mjesto, i to u sarajevskom naselju Vratnik te u Bugojnu, gdje su u krugu preduzeća „Binas“ medvjeda ganjali psi, nakon čega je on pobjegao te je potrčao prema radniku obezbjeđenja, koji ga je zatim odgurnuo nogom.

Aleksandra Anja Dragomirović iz Centra za životnu sredinu Banjaluka kazala je za „Nezavisne novine“ da postoji više razloga za izlazak medvjeda iz staništa… „Svakako da potraga za hranom u proljeće, dok još nema dovoljno plodova u prirodi, može biti jedan od razloga, a zbog toga imamo čestu štetu na pčelinjacima, voćnjacima, usjevima i stoci. Naravno, ne smijemo zaboraviti na narušavanje mira u staništu koje može nastati čovjekovim djelovanjem i koje plaši divlje vrste te ih tjera u mahniti bijeg, kao što je vožnja izuzetno bučnim kvadovima, džipovima i slično“, rekla je Dragomirovićeva.

Ona navodi da se na snimku iz Bugojna vidi kako psi ganjaju medvjeda, a čini se, kako kaže, da je medvjed mlad.

„Mladi medvjedi znaju istraživati, a pušteni psi ne doprinose u njegovoj orijentaciji u prostoru. Inače je i preporuka da se u prirodi za koju smatramo staništem medvjeda ne puštaju psi sa povoca, baš da ne bi došlo do ovako neugodnog ganjanja. Sreća pa su oba slučaja, ovaj u Bugojnu i onaj u Sarajevu, srećno završila po ljude i njihovu imovinu, ali i po medvjeda. Takođe, u oba slučaja vidimo da medvjed nema zlu namjeru i da samo želi da se oslobodi tog urbanog ambijenta i nađe put nazad u prirodu“, pojašnjava Dragomirovićeva.

Dodaje da svakako ne treba medvjeda ganjati i natjerivati ni vozilima ni psima, već mu treba obezbijediti mir u kojem se može orijentisati i vratiti u prirodno stanište.

I Dragan Raljić, predsjednik Lovačkog udruženja „Trofej“ iz Kotor Varoša, je za „Nezavisne novine“ kazao da je više faktora zbog kojih se to dešavalo…

„Mislim da je to prvenstveno zato što su sela napuštena, ljudi su emigrirali, voćnjaci i šljivici su zarasli, a proširuju se stanište u šumi za medvjeđu populaciju. Takođe, kontrolisan je lov na medvjeda, on je pod zaštitom, a, recimo, na godišnjem nivou nama je dozvoljen odstrel dva medvjeda“, rekao je Raljić.

Ističe da je teško predvidjeti da li će se češće spuštati u naselja jer medvjed nije agresivna životinja.

„Sad je vrijeme kada su izašli iz hibernacije, više se kreću, traže hranu i novu teritoriju jer su gladovali cijelu zimu, nisu ništa jeli i zato se sada više kreću. Vidjeli su ga naši mještani prije oko 15 dana“, rekao je Raljić.

Prema njegovim riječima, u njihovom lovištu imaju, pretpostavlja se, više od 30 jedinki medvjeda.

„Mi imamo višak populacije medvjeda koji nam prave evidentnu štetu, a imali smo napade na domaće životinje, ovce, konja, uništavali su i pčele te voćnjak“, dodao je on.

CATEGORIES
Share This