Može li svako živjeti sto godina?

Može li svako živjeti sto godina?

Još uvijek nema dokaza da bi čovjek mogao živjeti zauvijek, ali naučnici su sve bliži tome da otkriju zašto neki dožive više od sto godina. To bi mogao biti ključ za lijek koji bi pomogao svima.

Većina ljudi ne želi živjeti vječno, jer bi im živoz dosadio. To tvrde ljudi koje je ispitao Shekhar Biswas, stručnjak za analizu podataka iz Berlina. Ni jednu osobu koju je pitao ne zanima vječni život. Ali voljeli bi dug život i to do oko 100 godina. Naučnik kaže da bi volio umrijeti od mirne smrti i nikome ne biti na teret. Većina naučnika se slaže da je smrt nemoguće izbjeći ili zaustaviti. Ali, može li se kvalitet života produžiti, tako da proces smrti traje kraće?

Zdraviji životni vijek i kraća smrt

Jedan dio naučnika se bavi produženjem života. U to spada i homeopatija, uzimanje raznih multivitamina i preparata kako bi se poboljšao kvalitet života ili produžio život. Kad neko ko se liječio od neke bolesti homeopatijom umre, za to niko ne odgovara. Mnogi nadriljekari su se okoristili tuđom mukom prodajom izmišljenih lijekova. To su obično šarlatani, objašnjava doktor Nir Barzilai, šef Instituta za istraživanje starenja pri Medicinskom koledžu Albert Einstein u New Yorku.

Barzilai se bavi gerontologijom, odnosno biologijom starenja. On već godinama posmatra grupu od 750 stogodišnjaka, a planira studiju proširiti na čak 10.000 ljudi. Ističe da gerontologe ne zanima “produženje života”, već nešto što bi se moglo nazvati “zdravstveni vijek”. To je broj godina u kojima je osoba zdrava i sposobna živjeti normalnim životom bez komplikacija ili bolesti.

Naučnici širom svijeta procjenjuju da je više od pola svih smrtnih slučajeva u svijetu posljedica bolesti izazvanih starenjem, kao što su Alzheimer, kardiovaskularne bolesti, rak, ili dijabetes. U industrijskim zemljama broj pacijenata koji boluju od ovih bolesti je sve veći i oni žive duže, jer imaju pristup modernoj medicini.

Upravo zbog toga, naučnici poput Barzilaija pokušavaju pronaći način kako produžiti broj zdravih godina, tako da smrt bude brža i manje bolna.

Profesor medicine sa “Mayo” klinike i predsjednik Američke federacije za istraživanje starenja, James Kirkland, smatra da se može pronaći način za sprečavanje “multimortaliteta” na kraju života. To se dešava kada pacijent oboli od jedne bolesti, koja zatim izazove niz drugih komplikacija. Pred kraj života, pacijent ima nekoliko oboljenja koji mu otežavaju život. Umjesto toga, kraj života bi mogao izgledati kao “trčanje na duge staze i zatim odlazak u vječni san”. Taj proces bi se zvao komprimirana smrt, čime bi se trajanje umiranja, koje kod nekih osoba traje i po nekoliko godina, skratilo.

Lijek koji uklanja mrtve stanice

S druge strane, u svojoj studiji na stogodišnjacima koja traje već više od dvadeset godina, Barzilai pokušava uočiti naznake koje bi pokazale kako je moguć tako dugačak životni vijek.

Osim što ispitanici žive zdrav život, oni doživljavaju na kraju komprimiranu smrt, te umiru u roku od nekoliko sedmica, a ne godina. Ono što naučnika posebno čudi je činjenica da je među muškim ispitanicima više od polovine pušača, dok jedna trećina ženskih učesnica u studiji puši. Čak više od pola je gojazna, a samo dva odsto su vegetarijanci. Među njima nema posebnih načina života. Barzilai ističe da zdrav način života igra svakako veliku ulogu u njihovoj dugovječnosti, ali nije isključiv faktor.

Ovi stogodišnjaci osim toga nemaju savršene gene, ili pak neke genetske mutacije koje ih štite od, na primjer, Alzheimera. Oni samo razvijaju te bolesti puno kasnije od drugih. Ono što se istaklo u studiji je da su neki od njih imali gene koji su sprečavali funkcionisanje hormona rasta, kaže Barzilai. On sada želi identifikovati koji su to geni ili mutacije, koji izgleda da utiču na proces starenja. To bi pomoglo da se razviju lijekovi koji bi eventualno mogli uticati na proces starenja.

Barzilai je već u procesu testiranja lijeka Metformin, koji se inače koristi za dijabetes, jer izgleda da bi mogao zaustaviti neke efekte starenja u tijelu. To je samo jedan u nizu lijekova koji su trenutno u eksperimentalnoj fazi.

Starenje je, inače, kombinacija različitih procesa u tijelu. Poremećaj u podjeli stanica, pri čemu mrtve stanice ne napuštaju organizam, već se nagomilavaju u tijelu, jedan je od faktora starenja. Time dolazi do raznih upalnih procesa. Lijekovi na kojima rade Barzilai i Kirkland su fokusirani upravo na pronalaženje načina koji bi onemogućio da stare, izumrle ćelije izazovu upalu u tijelu.

“Ako bi neki od tih preparata zaista djelovao, to naučno otkriće bi bilo na nivou otkrića antibiotika”, kaže Kirkland.

Milijarderi zainteresovani, nauka oprezna

Čini se da su ovakva istraživanja posebno zanimljiva izuzetno imućnim ljudima. Tako Barzilaievu studiju podržava mladi milijarder, James Fickel, koji navodno stoji iza kripto valute Bitcoin. Tu je i rusko-izraelski milijarder, Jurij Milner, koji podržava kalifornijski start-up, “Altos Labs”, koji se bavi istraživanjem starenja i svojim naučnicima isplaćuje milionske honorare kako bi promijenili i unaprijedili medicinu. Tu je i “Calico Labs” koji je pokrenuo Google, ali do sada nije poznato da li je ostvaren neki napredak. Uz to tu je i istraživanje o pomlađivanju stanica metodom replikacije, odnosno kloniranja.

Međutim, naučnici tvrde da i dalje postoji puno prepreka u istraživanju procesa starenja i razvijanja preparata koji bi ga zaustavili. Jedan od najvećih problema je činjenica da stanica gubi neke karakteristike kada ju kloniramo. Čak i ako dođe do nekog pomaka u istraživanju, biće potrebno još dugo vremena prije nego bi se neki preparat mogao testirati na životinjama i ljudima.

Za sada veći potencijal imaju lijekovi koje istražuju Kirkland i Barzilai, a koji bi mogli potencijalno uticati na zdraviji završetak životnog vijeka i kraće vrijeme umiranja. Proći će, međutim, bar još desetak godina prije nego što će ovi naučnici biti u mogućnosti utvrditi jesu li ti lijekovi učinkoviti.

(DW)

CATEGORIES
Share This