Predizborna kampanja ove godine bila je jedna od neobičnijih u novijoj američkoj izbornoj istoriji.
Demokrate su ljeto provele mjenjajući kandidata, aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena, njegovom potpredsjednicom Kamalom Haris, manje od četiri meseca pre izbornog dana. S druge strane, republikanski kandidat Donald Tramp dva puta je bio meta atentata.
Mnogo poznatih i nepoznatih lica pojavilo se tokom kampanje, pružajući podršku ili Haris ili Trampu. U debatama su se čule bizarne izjave, poput one ničim dokazane Trampove tvrdnje da imigranti u Ohaju jedu pse i mačke. Nije manjkalo ni uvreda: Haris je Trampa nazivala “fašistom”, dok je on nju etiketirao kao “ludu ženu”.“Nakon izbora mogući protesti i napetosti”
– Kampanje oblikuju kandidati, a Tramp posebno – kaže spoljnopolitički analitičar Denis Avdagić.
–Govoreći o ovoj kampanji, zapravo govorimo samo o Trampu. Izbacimo li njega iz jednačine i ubacimo nekog drugog, to jednostavno nije isto. Na sličan način je obilježio prethodne dvije predsjedničke kampanje. Ali u ovoj se zaista dogodilo svašta – dodao je.
Što se tiče neizvesnosti ovih izbora, Avdagić napominje da je u američkoj istoriji bilo puno neizvjesnih izbora, pa po tome ovi ne odskaču, ali ih može obilježiti jedan kuriozitet.
-Imamo kandidata (Trampa) za kojeg nismo sigurni kako će, ako se to desi, prihvatiti izborni poraz. Ko god na kraju bio izabran, mislim da će atmosfera biti užarena i da će pravni timovi pokušati nešto slično kao i prošli put kada je Tramp izgubio od Bajdena, ili kada je 2000. godine Al Gor izgubio od Džordža Buša Mlađeg. Mislim da možemo očekivati i proteste protiv kandidata koji pobjedi, a moguća je i duža napetost zbog osporavanja rezultata. Moguće je, dakle, da vidimo nešto slično onome što smo gledali kada je Tramp 2020. godine izgubio izbore – kaže Avdagić.Fokus na inflaciji, a ne na svjetskim sukobima
Kada je riječ o američkoj predizbornoj kampanji, iz ovdašnje perspektive može se steći utisak da se visoko kotiraju spoljno-politička pitanja poput rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku ili odnosa sa Kinom i Iranom. No, ključne teme za birače su domaće: inflacija, porezi, carine, imigracija, abortus, posjedovanje oružja.
– Inflacija je svakako jedna od najvažnijih tema i Donald Tramp je efektno izašao s pitanjem: ‘Živite li bolje danas nego prije četiri godine?’ To je bilo vrlo efektno jer prikazuje Harris kao kandidatkinju koja nije sada ušla u sistem, već je četiri godine dio administracije koja upravlja državom. Slično je i po pitanju imigrantske politike. S druge strane, pitanje Ukrajine nije presudno na američkim izborima. Bliskoistočno pitanje je iznad njega, ali ni ono nije ključno osim ako se ne uzimaju u obzir unutrašnje tenzije. Sve su to trendovi koje smo vidjeli i u Hrvatskoj. I tamo su, kao i kod nas, pitanja inflacije i ličnih prihoda ključna na izborima – ističe Avdagić.
Žene kao presudan faktor na američkim Izborima
Avdagić smatra da će na ovim američkim izborima žene imati ključnu ulogu.
– Zbog toga su za Haris i demokrate važnije teme koje su uspjele da nametnu u kampanji, poput prava na abortus. Tramp nastoji da izbjegne tu temu što je više moguće, upravo da ga žene, koje čine većinu populacije, ne kazne na izborima. One dobro razumiju šta bi ukidanje prava na abortus značilo i kakve bi posljedice imalo ako bi se prepustile nekom ilegalnom sistemu ili morale putovati u druge države kako bi ostvarile to pravo – smatra Avdagić.
Avdagić takođe ističe zanimljivost velikog broja poznatih osoba koje su se uključile u predizbornu kampanju, dajući podršku nekome od kandidata, prenosi N1.-Naročito puno estradnih zvijezda se uključilo u kampanju. Dominantno su to oni koji su podržali Haris. Kuriozitet je uključivanje milijardera Ilona Maska u kampanju Donalda Trampa, naročito kada vidimo da jedan milijarder pomaže drugom milijarderu, dok se obojica obraćaju većinom nižoj srednjoj klasi. Sve je to vrlo zanimljivo. Kao što se kaže, ko preživi – pričaće – zaključio je Avdagić.
Agencije
