Šta se krije iza izjava Ukrajinaca o teritorijalnom kompromisu kao rješenju za okončanje rata

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko glasno je razmišljao o mogućnosti teritorijalnog kompromisa da bi se završio rat. To je iznenadilo mnoge. Šta on time želi da postigne i šta građani Ukrajine misle o ustupcima Rusiji?

Posljednjih nedjelja se opet sve više raspravlja o mogućnosti da se ruska invazija na Ukrajinu okonča za pregovaračkim stolom. Pravo iznenađenje priredio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko govoreći o mogućnosti teritorijalnog kompromisa.

Do sada su ukrajinski predstavnici vlasti najčešće izbjegavali takve formulacije. Zvanični Kijev insistira na granicama iz 1991.

„Da li će predsjednik Ukrajine nastaviti rat sa daljim žrtvama i razaranjima ili će morati da razmotri mogući teritorijalni kompromis sa Putinom? Ako hoće, kakav će biti pritisak iz Amerike u slučaju Trampove pobjede? Kako će se objasniti sopstvenom stanovništvu da se mora odreći dijelova teritorije, za koje je živote dalo hiljade naših junačkih boraca?”, rekao je Kličko u intervjuu za list Korijere dela sera. On je rekao da bi u takvom slučaju predsjednik Volodimir Zelenski vjerovatno morao da organizuje referendum o mogućim teritorijalnim kompromisima, prenosi Deutsche Welle (DW).

Znače li ovakve izjave da se Ukrajina otvara prema diplomatskim rješenjima i da li je to uopšte prihvatljivo za ljude u zemlji i za zapadne partnere?

Politički obračun u Kijevu?

Direktor kijevskog Centra za politička istraživanja „Penta“, Volodimir Fesenko označava izjave kijevskog gradonačelnika kao „pogrešan start“, jer trenutno ne postoje stvarni mirovni pregovori već samo inicijative i planovi koji nisu baš dobra osnova za pregovore. On je dodao da Kličko daje takve izjave s ciljem političkog obračuna sa predsjednikom Zelenskim s kojim je godinama u sukobu.

„Kličko raspiruje postojeći strah stanovništva od tajnog sporazuma. Ali ne postoje tajni dogovori, još nema bni mirovnih pregovora“, kaže Fesenko. On dodaje da je ionako nemoguće da se sklopi tajni sporazum, jer bi on ionako morao biti sproveden u djelo uz podršku društva. „Upravo tada bi bio potreban pristanak na referendumu, kako Zelenski ne bi sam pravio ustupke“.

Rodžer Hilton iz međunarodnog trusta mozgova GLOBSEC sa sjedištem u Bratislavi kaže da su prethodne dvije teške ratne godine natjerale pojedine ukrajinske političare da progovore o mogućim teritorijalnim ustupcima. „To što takve riječi čujemo iz usta ličnosti kao što je gradonačelnik Kličko jeste priznanje da zemlji predstoje teške političke odluke“, kaže ovaj stručnjak. On dodaje da bi ovakve izjave mogle biti unutrašnje-politički test sa ciljem da se sazna do koje mjere ukrajinsko društvo podržava tu poziciju, navodi DW.

Prema Hiltonu Kličko nikada nije krio da želi da postane predsjednik, pa koristi priliku da na osnovu pitanja mirnog rješenja ostvari politički dobitak. Hilton kaže da zbog rata ove godine nisu održani predsjiednički izbori pa bi se ovakve izjave mogle smatrati djelom predizborne kampanje. Hilton smatra da bi tetitorijalni ustupci bili loši i za Evropu.

„Mislim da najveći broj zapadnih saveznika ne bi prihvatili da se Ukrajina odrekne nekog dijela teritorije, jer bi to Evropi donijelo niz nerješivih problema. Osim toga, globalno bi to bio presedan za druge autoritarne režime, koji žele da protivpravno pripoje neka područja“, kaže ovaj stručnjak.

Na koje ustupke bi pristalo ukrajinsko društvo?

Prema anketama od proljeća 2023. raste broj onih koji bi bili spremni na ustupke u ime mira. Maja ove godine njih je bilo 32 odsto, a maja 2023. bilo ih je svega deset odsto. Većina ispitanika, njih 55 odsto jesu protiv bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Rusiji. Ovo su ovomjesečni podaci Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS).

Ako uporedimo brojke iz perioda između maja 2022. i maja 2023. tada je svega osam do deset odsto ispitanika bilo spremno za teritorijalne kompromise, a ogromna većina – od 82 do 87 odsto – bila je protiv bilo kakvih ustupaka.

Agencije