On dodaje, da su znanja o asimetričnim formama i pristupima površna, te da u vezi s tim raste uloga vojne nauke, koja mora da stvori cjelovitu teoriju takvih dejstava.
Zadaci vojne nauke
„Razmatrajući nove forme i načine oružane borbe, ne smjemo da zaboravimo na naše iskustvo. To su korišćenje partizanskih odreda tokom Velikog otadžbinskog rata i borba protiv nelegalnih formacija u Avganistanu i na Sjevernom Kavkazu. Želim da naglasim da su tokom avganistanskog rata nastale specifične forme i načini vođenja vojnih dejstava. U njihovoj osnovi su iznenadnost, visok tempo kretanja, vješta upotreba taktičkih vazdušnih desanta i zaobilaznih odreda, što je omogućavalo da se na vrijeme shvate ideje protivnika i da mu se nanese osjetna šteta“, ističe Valerij Gerasimov.
Još jedan faktor koji utiče na promjenu sadržaja savremenih vidova oružane borbe, prema njegovim riječima, jesu primjena savremenih robotičkih kompleksa vojne namjene i istraživanja u oblasti vještačke inteligencije.
„Kao dopuna bespilotnim letjelicama sutra će bojno polje biti ispunjeno hodajućim, puzećim, skačućim i letećim robotima. U bliskoj budućnosti moguće je stvaranje potpuno robotizovanih formacija koje mogu samostalno da se bore“, navodi Gerasimov.
General postavlja pitanja: kako ratovati u takvim uslovima, kakvi treba da budu forme i načini djelovanja protiv robotizovanog protivnika, kakvi su roboti potrebni i kako ih koristiti.
„Najvažniji blok problema koji zahtijeva stalnu pažnju povezan je s usavršavanjem formi i načina upotrebe grupnih snaga. Neophodno je ponovo osmisliti sadržaj strateških dejstava Oružanih snaga Ruske Federacije.Već sada se javljaju pitanja: postoji li potreba za takvom količinom strateških operacija, koliko njih nam je potrebno u budućnosti i u kakvoj formi? Za sada odgovora nema“, konstatuje Gerasimov.
Prema njegovim riječima, informaciona borba otvara široke asimetrične mogućnosti za smanjivanje borbenog potencijala protivnika.„U Sjevernoj Africi smo bili svjedoci realizacije tehnologija uticaja na državne strukture i stanovništvo uz pomoć društvenih mreža. Neophodno je usavršavati dejstva u informacionom prostoru, uključujući zaštitu sopstvenih objekata. Operacija primoravanja Gruzije na mir je ispoljila odsustvo jedinstvenih pristupa u primjeni formacija Oružanih snaga izvan granica Ruske Federacije. Napad u septembru 2012. godine na američki konzulat u libijskom gradu Bengaziju, aktivacija piratskih dejstava, zadržavanje talaca u Alžiru potvrđuju značaj stvaranja sistema oružane zaštite interesa države izvan njenih granica“, naglašava Gerasimov.
On dodaje da, bez obzira na to što su dopune federalnog zakona „O odbrani“, koje omogućavaju da se operativno iskoriste formacije Oružanih snaga Rusije izvan njenih granica unijete još 2009. godine, forme i načini njihovog djelovanja nisu utvrđeni.General navodi da je jedna od formi upotrebe formacija Oružanih snaga Rusije u inostranstvu mirovna operacija, koja pored tradicionalnih načina delovanja vojske, može da sadrži i specifične: specijalne, humanitarne, spasilačke, evakuacione, sanitarne i druge.
„Složeni i višeplanski zadaci mirovnih misija, koje će, verovatno, morati da riješava redovna vojska, podrazumjevaju stvaranje principijelno drugačijeg sistema njene obuke. Zadatak mirovnih snaga je u tome da se sukobljene strane razdvoje, da se zaštite i spasu civili, da se doprinese smanjenju neprijateljskog potencijala i da se uspostavi miran život. Sve to zahtijeva naučnu obradu“, smatra Gerasimov.Kontrola teritorija
Posebnu aktuelnost u savremenim sukobima, kako ističe general, ima zaštita stanovništva, objekata i komunikacija od delovanja snaga za specijalne operacije protivnika u uslovima njihove povećane primene, a rešavanje tog zadatka podrazumeva organizovanje i uvođenje teritorijalne odbrane.
„Do 2008. godine, kada je brojnost armije u ratnom periodu bila veća od 4,5 miliona, te zadatke su riješavale isključivo Oružane snage. Uslovi su se, međutim, promijenili. Sada borba protiv diverziono-obaveštajnih i terorističkih snaga može da se organizuje samo kompletnom upotrebom svih bezbjednosnih struktura države“, navodi Gerasimov i dodaje da je Generalštab Oružanih snaga Rusije taj posao već počeo.
On se, prema rečima Gerasimova, zasniva na preciziranju načina organizovanja teritorijalne odbrane, koji su našli odraz u izmjenama unetim u federalni zakon „O odbrani“.
„Iskustvo vođenja vojnih dejstava u Avganistanu i Iraku pokazalo je da je neophodno razraditi zajedno s naučnim strukturama drugih ministarstava i resora Ruske Federacije ulogu i stepen učešća Oružanih snaga u rešavanju postkonfliktnih kriza, izraditi spisak zadataka, načina delovanja vojske, utvrđivanja granica primene vojne sile“, navodi general.
Važno pitanje, kako ističe, jeste razvoj naučno-metodoškog aparata podrške usvajanju odluka imajući u vidu raznovrsni karakter vojnih grupacija.
„Neophodno je istražiti integralne mogućnosti koje sadrže potencijal svih jedinica i snaga koje ulaze u njihov sastav. Problem je u tome što postojeći modeli operacija i borbenih dejstava ne omogućavaju da se to učini. Potrebni su novi modeli“, naglašava ruski general i dodaje da promene karaktera vojnih sukoba, razvoj sredstava oružane borbe, formi i načina njihove upotrebe uslovljavaju nove zahteve za sisteme svestrane zaštite.
(Vijestisrpske)