Dva američka izvora upoznata sa razgovorima rekla su da Tramp želi da stvori uslove za “promjenu režima” nakon što je obračun sa demonstrantima ranije ovog mjeseca slomio širom zemlje pokrenut protestni pokret, pri čemu su ubijene hiljade ljudi.
Kako bi to postigao, razmatrao je opcije da se gađaju komandanti i institucije koje Vašington smatra odgovornim za nasilje, kako bi se demonstrantima dalo samopouzdanje da mogu da zauzmu vladine i bezbjednosne zgrade, rekli su izvori. Tramp još nije donio konačnu odluku o pravcu djelovanja, uključujući i to da li da krene vojnim putem, rekli su jedan od izvora i jedan američki zvaničnik.
Drugi američki izvor rekao je da opcije o kojima razgovaraju Trampovi savjetnici uključuju i znatno veći udar sa namjerom da ima dugotrajan efekat, moguće protiv balističkih raketa koje mogu da dosegnu američke saveznike na Bliskom istoku ili protiv iranskih programa za obogaćivanje nuklearnog materijala.
Iran nije bio spreman da pregovara o ograničenjima tih raketa, koje vidi kao jedino sredstvo odvraćanja Izraela, rekao je prvi izvor.
Dolazak američkog nosača aviona i pratećih ratnih brodova na Bliski istok ove sedmice proširio je Trampove kapacitete za eventualno preduzimanje vojne akcije, nakon što je više puta pretio intervencijom zbog iranskog obračuna sa protestima.
Reuters je razgovarao sa više od deset ljudi za ovaj izvještaj o visokorizičnim razmatranjima u vezi sa narednim potezima Vašingtona prema Iranu. Četiri arapska zvaničnika, troje zapadnih diplomata i jedan visoki zapadni izvor, čije su vlade bile obavještene o razgovorima, rekli su da su zabrinuti da bi američki udari, umjesto da izvedu ljude na ulice, mogli da oslabe pokret koji je već u šoku nakon najkrvavije represije vlasti još od Islamske revolucije 1979. godine.
Aleks Vatanka, direktor Programa za Iran u Institutu za Bliski istok, rekao je da bez masovnih vojnih prebega iranski protesti ostaju “herojski, ali slabije naoružani”.
Izvori u ovoj priči zatražili su anonimnost kako bi govorili o osetljivim pitanjima. Iransko ministarstvo spoljnih poslova, američko Ministarstvo odbrane i Bijela kuća nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Kabinet izraelskog premijera odbio je da komentariše.
Tramp je u srijedu pozvao Iran da sedne za pregovarački sto i postigne dogovor o nuklearnom oružju, upozorivši da bi svaki budući američki napad bio “daleko gori” od junske kampanje bombardovanja tri nuklearna objekta. Brodove u regionu opisao je kao “armadu” koja plovi ka Iranu.
Regionalni odbojni efekti
Zalivske države, dugogodišnji saveznici Sjedinjenih Država i domaćini velikih američkih baza, strahuju da bi bile prve mete iranske odmazde, koja bi mogla da uključi iranske rakete ili napade dronovima koje bi izveli s Iranom povezani Huti u Jemenu.
Saudijska Arabija, Katar, Oman i Egipat lobirali su u Vašingtonu protiv udara na Iran. Saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman rekao je iranskom predsedniku Masudu Pezeškijanu da Rijad neće dozvoliti da se njegov vazdušni prostor ili teritorija koriste za vojne akcije protiv Teherana.
“Sjedinjene Države mogu da povuku obarač“, rekao je jedan od arapskih izvora, “ali neće živjeti sa posljedicama. Mi hoćemo.”
Mohanad Hadž Ali iz Karnegi centra za Bliski istok rekao je da američka raspoređivanja ukazuju na to da je planiranje prešlo sa jednog udara na nešto dugotrajnije, vođeno uvjerenjem u Vašingtonu i Jerusalimu da bi Iran mogao da obnovi svoje raketne kapacitete i na kraju pretvori obogaćeni uranijum u oružje.
Najvjerovatniji ishod je “sporo trošenje – prebezi elita, ekonomska paraliza, sporna sukcesija – koje nagriza sistem dok ne pukne – rekao je analitičar Vatanka, prenosi Telegraf.
