Orban: Evropa se približava ratu, 2025. možda posljednja godina mira
„Da, to se ne može isključiti“, rekao je, dodajući da je već sama činjenica da se takvo pitanje uopšte postavlja „šokantna“.
„Navikli smo na mir. Posljednji veliki evropski rat završio je 1945. godine i od tada je prošlo osamdeset godina. To je u Evropi izuzetno rijetko stanje“, rekao je Orban, prenosi Index.hr.
Podsjetio je da je nuklearno oružje decenijama sprečavalo rat jer se vjerovalo da bi svaki evropski sukob prerastao u nuklearni svjetski rat. „Taj je strah djelovao osamdeset godina. Ali sada nastaje potpuno novi svijet“, naveo je.
„U Evropi postoje dva tabora“
Govoreći o samitu EU u Briselu, Orban je zaključio da se Evropa trenutno ne približava miru, nego ratu. „Pomaknuli smo se bliže ratu. Prošle sedmice u Briselu uspjeli smo samo usporiti tempo kojim Evropa klizi u rat“, upozorio je.
„Neki su htjeli taj proces ubrzati do hiperbrzine i to smo uspjeli blokirati. No sam proces nismo zaustavili, samo smo spriječili njegovo ubrzanje“, dodao je.
Prema njegovim riječima, Evropa je ponovno podijeljena. „Danas u Evropi opet postoje dva tabora: ratni tabor i mirovni tabor. Trenučno prevladavaju snage koje zagovaraju rat. Brisel želi rat. Mađarska želi mir“, ponovio je.
Orban smatra da rat u Ukrajini nije temeljni uzrok evropske nestabilnosti.
„Rat između Ukrajine i Rusije na površini izgleda kao prijetnja eskalacijom, ali to je posljedica, a ne uzrok. Pravi uzrok je politički, privredni i društveni pad zapadne Evrope“, naveo je.
Taj je pad, kaže, započeo sredinom 2000-ih i dodatno se ubrzao nakon finansijske krize.
„Prije dvadeset godina privredne performanse Evropske unije i Sjedinjenih Država bile su približno jednake. Danas Amerika uzlijeće, a Evropa klizi nizbrdo. Kontinent koji je nekad bio uzor svijetu u samo nekoliko godina postao je ismijavan i neozbiljan akter“, kazao je.
Na pitanje zašto se Evropa reorganizuje u ratnu ekonomiju, Orban je odgovorio: „To je poznati istorijski refleks. Kada ne mogu konkurisati brže rastućim regijama, pokušavaju stvoriti rast kroz ratnu ekonomiju.“
Tvrdi da uključivanje Evrope u rat u Ukrajini nije bilo neizbježno. „U februaru 2022. Evropa je mogla poslati mirovnu misiju u Moskvu i Kijev i ne proglasiti ovaj sukob vlastitim ratom. Da se to dogodilo, danas ne bismo živjeli u sjeni rata“, uvjeren je.
Kao ključan trenutak naveo je ulogu SAD-a.
„Intervencija Bajdenove administracije odlučila je raspravu u korist ratnog tabora“, rekao je.
Dodao je da novi američki predsjednik sada želi mir i da je to „upozorenje Evropi“. „Evropa ne smije temeljiti svoje strateške odluke na američkim unutarnjim političkim ciklusima“, smatra Orban.
Orban je jako kritičan prema načinu odlučivanja u EU.
„Evropska unija danas je u stanju raspadanja. Svjedočimo procesu dezintegracije koji se odvija paralelno s jačanjem imperijalnih ambicija briselske birokratije“, istakao je.
Opisao je situaciju u Briselu slikovitom metaforom.
„To je kao dizač tegova koji podigne težinu, ali se s njom ne može uspraviti i na kraju je ispusti“, objasnio je.
Kao primjer naveo je zelenu tranziciju. „Program je najavljen protiv volje država članica i ozbiljno je oštetio evropsku industriju, posebno hemijsku industriju i proizvodnju automobila“, kazao je.
Podsjetio je na plan zabrane proizvodnje automobila s klasičnim motorima od 2035. godine.
„Kad je postalo jasno da je to neizvedivo, povukli su se“, naglasio je, dodajući da se isto događa i s migrantskom politikom.
Orban je upozorio da bez dubokih promjena slijedi nepovratan proces. „Ako ne dođe do brze i temeljite reforme, raspad će dosegnuti tačku bez povratka“, upozorio je.
Govoreći o mogućem povezivanju mira i članstva Ukrajine u EU, Orban je bio direktan. „Takva veza ne postoji. Članstvo u EU ne pruža bezbjednosne garancije“, rekao je. Naglasio je da je ulazak Ukrajine u EU nerealan.
„Mađarska se otvoreno protivi čak i početku pregovora“, napomenuo je.
Orban smatra da bi Ukrajina oslabila EU.
Govoreći o mogućem miru između Rusije i Ukrajine, Orban je rekao: „Prvo bih zahvalio Bogu.“
