Matematika protiv volje birača: Zašto je izbore u Mađarskoj nemoguće predvidjeti
Posljednjih mjesec dana u medijima se svako malo pojave rezultati istraživanja koja govore o izborima u Mađarskoj. Zavisno od agencije koja ih je sprovodila, i naravno naručioca istraživanja, rezultati su potpuno različiti.
Najvažnije
- Kombinovani izborni sistem sa 199 poslanika
- 106 direktnih mandata i 93 sa proporcionalnih lista
- Kontroverze oko prekrajanja izbornih jedinica
- Uticaj glasova iz inostranstva
- Ankete daju prednost opozicionoj „Tisi“, ali rezultat je neizvjestan
Ipak, većina istraživanja blagu prednost daje stranci „Tisa“ koju predvodi opozicioni Peter Mađar, dok Viktor Orban, dugogodišnji lider Mađarske i njegova stranka Fides, ovaj put imaju manje šanse za pobjedu.
Ali to su samo istraživanja, realnost je sasvim drugačija, a ona glasi da je izbore u Mađarskoj teško, neki će reći i nemoguće, predvidjeti.
Razlog je komplikovan izborni sistem. O čemu se zapravo radi, pokušaćemo objasniti u nastavku teksta.
Mađarska ima kombinovani izborni sistem. U nacionalni parlament bira se 199 poslanika. Njih 106 bira se direktno u isto toliko izbornih jedinica, dok se 93 poslanika biraju preko partijskih proporcionalnih lista. Zvuči jednostavno, ali đavo je u detaljima.
U izbornim jedinicama, kandidat koji osvoji veći broj glasova dobija mandat i to je vrlo jednostavno. Onaj ko dobije više glasova odlazi u parlament i tu nema više matematike. Međutim, glasovi onoga ko je izgubio „ne propadaju“, kao ni razlika u broju glasova onoga ko je pobijedio u odnosu na drugoplasiranog.
Možda je to najlakše objasniti na primjeru.
Recimo da kandidat partije A dobije 25.000 glasova, a kandidat partije B 15.000 glasova u jednoj od 106 izbornih jedinica. Kandidat A pobjeđuje i dobija mandat u parlamentu Mađarske i tu je stvar jasna. Ali, tu nije kraj i glasovi ne nestaju, već se redistribuiraju strankama za preostala 93 mandata.
Dakle, razlika između kandidata A i kandidata B (minus jedan glas) prenosi se na listu partije A. U ovom slučaju ta partija „dobiće“ 9.999 glasova, ali će istovremeno i partija B dobiti svih 15.000 glasova. Dalje se ovi mandati računaju po metodi najvećeg prosjeka na način da se ukupan broj glasova dijeli sa 1, 2, 3, 4 itd., ali to je za ovu priču nebitno.
Suština je u tome da, teoretski, neka lista ili partija — u ovom slučaju „Tisa“ ili Fides — mogu osvojiti 49 posto glasova, a ne osvojiti nijedan mandat. To je u teoriji moguće, ali u praksi sigurno neće biti tako.
Ko će pobijediti na izborima u Mađarskoj, koje mnogi nazivaju najvažnijim u Evropi, zbog komplikovanog izbornog sistema nemoguće je predvidjeti. Iako ankete daju više šanse opozicionoj „Tisi“, mnogi zanemaruju prekrajanje izbornih jedinica koje se desilo 2024. godine. Tada su jedinice „skrojene“ na način da se pogoduje vladajućoj Orbnovoj stranci. Primjera radi, Budimpešta, koja je tradicionalno opoziciono nastrojena, prije 2024. godine davala je 18 mandata, a na ovim izborima daće 16. Istovremeno, broj mandata iz područja oko Budimpešte, koji uglavnom glasa za Fides, povećan je sa 12 na 14. Tada, kada su ove izmjene bile na dnevnom redu, opozicija je tvrdila da će to Fidesu donijeti najmanje tri mandata više. S druge strane, Fides je te promjene pravdao demografskim kretanjima, i za to su imali poprilično jaku argumentaciju.
Uz sve to, ne treba zanemariti ni glasove iz inostranstva. Pravo glasa poštom na ovim izborima imaće malo manje od pola miliona ljudi, ali oni mogu glasati samo za stranke sa proporcionalne liste, a ne direktno za kandidate iz 106 izbornih jedinica. Na prošlim izborima ovih glasova bilo je oko 260 hiljada, a čak 248 hiljada osvojio je Orbanov Fides.
Na parlamentarnim izborima u Mađarskoj pravo glasa ima nešto više od 8,1 milion građana. Politico ove izbore opisuje kao najvažnije u EU u posljednjih nekoliko godina, a Dojče Vele kaže da se radi o referendumu o tome hoće li zemlja skrenuti prema punom autoritarizmu ili će se vratiti Evropi.
