Izazovi za republikance i demokrate u godini pred predsjedničke izbore
Dvije najveće političke stranke u Sjedinjenim Američkim Državama ušle su u 2023. godinu suočavajući se sa ključnim pitanjima o ljudima i politikama koje žele da vode, imajući u vidu da su naredni predsjednički izbori sve bliže.
To se posebno odnosi na republikance, koji su se nadali da će u novom sazivu Kongresa imati sigurnu većinu u jednom, a možda i u oba doma. Umjesto toga, na izborima na sredini predsjedničkog mandata su dobili samo tijesnu većinu u Predstavničkom domu, gdje se oštre unutarstranačke podjele naziru i prije nego su članovi zvanično preuzeli mandate, prenosi Glas Amerike.
Glavni kandidat za predsjedavajućeg Predstavničkog doma je Kevin Mekarti, koji u tome nije uspio 2015. godine.
Republikanci u Predstavničkom domu imaju prednost 222-213 u odnosu na demokrate i Mekarti je uspio pridobiti većinu svojih kolega, te nema ozbiljnog protivkandidata. Ipak, manji dio konzervativnih članova Predstavničkog doma ga i dalje ne podržava, pa je neizvjestan njegov uspjeh na prvom glasanju nakon polaganja zakletve novih i starih zastupnika za novi mandat.
Za izbor predsjedavajućeg je potrebna prosta većina prisutnih, a Predstavnički dom ne može početi sa radom dok se ta procedura ne završi.
Do kraja januara Republikanski nacionalni komitet (RNC), rukovodeće tijelo Republikanske stranke, mora i sam donijeti odluke o liderskim pozicijama.
Centralna figura u svemu ovome je Donald Tramp, bivši predsjednik SAD, koji je prije više od sedam godina transformisao stranku i još se bori da nametne svoj uticaj nad republikancima u Kongresu, nad RNC-om, te nad biračima stranke.
Predsjedavajuća RNC-a Rona Mekdanijel nedavno je izjavila da bi najveći politički izazov za njenu stranku mogao doći iznutra, dok se stranački lideri pokušavaju nositi sa velikom ulogom koju Tramp ima.
„Toliko je toga u igri da ne možemo priuštiti da budemo podijeljeni do 2024. godine“, rekla je Mekdanijelova, obećavajući da će RNC biti neutralan u predstojećem procesu predsjedničke nominacije.
„Ako smo podijeljeni, izgubićemo“, istakla je ona.
Čini se da su demokrate mnogo više ujedinjene od kolega republikanaca, ali mnogo toga će zavisiti od Džozefa Bajdena i odluke 80-godišnjeg predsjednika da li će tražiti reizbor. Ako to ne učini, a do formalne odluke mogu proći mjeseci, demokrate bi bile gurnute u neizvjesnu budućnost bez očiglednih popularnih alternativa.
Senator iz Vermonta Berni Sanders, koji nije isključio svoju predsjedničku kandidaturu, rekao je da su demokrate takođe u „presudnom momentu zbog delikatne i nestabilne političke koalicije“.
Očekuje se da će kandidata za predsjedničke izbore 2024. biti mnogo, posebno kod republikanaca, iako je do sada kandidaturu zvanično najavio samo Tramp. Ipak, najmanje 10 visokoprofilnih republikanaca aktivno razmatra taj potez, što istovremeno znači i otvoreno suprotstavljanje Trampu, a jedan od faktora koji utiču na to je i rastuće uvjerenje da je bivši predsjednik politički ranjiviji nego ikada ranije.
Među onima koji, između ostalih, kotiraju kao kandidati i koji bi to mogli objaviti u prvoj polovini ove godine su: guverner Floride Ron Desantis, bivši potpredsjednik Majk Pens, bivši državni sekretari Majk Pompeo, kao i odlazeći guverner države Merilend Leri Hogan. Većina ih je već počela sa terenskim radom i kontaktiranjem donatora.
Ipak, malo ko vjeruje da će Trampa biti lako srušiti na stranačkim predizborima. On je već počeo prozivati potencijalne rivale, a i održava čvrstu poziciju među najaktivnijim glasačima stranke, koji će dominirati na stranačkim izborima republikanaca.
Republikanci će na izborima za Senat 2024. pokušati da od demokrata preuzmu neke od država u kojima inače imaju veliku podršku, poput Zapadne Virdžinije, Montane i Ohaja.
Najurgentnije pitanje za demokrate je hoće li Bajden tražiti drugi mandat. On je već sada najstariji predsjednik u istoriji SAD, a ankete pokazuju da značajan broj birača iz obje stranke ne želi da se ponovo kandiduje.
Iako je ranije dao naslutiti da će biti kandidat, Bajden je najavio da će konačnu odluku o tome donijeti tokom praznika.
Zvanična odluka o tome se ne očekuje u prvom tromjesečju ove godine.
Iako je Bajdenova nova kandidatura očekivana, neke demokrate rade na tome da se on predomisli, prenosi „Glas Amerike“.
(Nezavisne)