Na pitanje novinara da li misli da je ukrajinski predsjednik spreman da se odrekne Krima koje je Rusija anektirala 2014. godine, Donald Tramp je jasno odgovorio: “Mislim da jeste“.
Tramp je takođe pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da “prestane da puca, sjedne i potpiše sporazum o okončanju borbi”, sugerišući da bi to moglo da bude dogovoreno u roku od dvije nedjelje.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp i predsjednik Ukrajine Voladimir Zelenski sastali su se u subotu u bazilici Svetog Petra uoči sahrane pape Franje.
Razgovor Trampa i Zelenskog u Vatikanu
Na fotografijama koje je objavila ukrajinska predsjednička služba vide se kako Tramp i Zelenski razgovaraju u Vatikanu 26. aprila.. Njihov sastanak je održan privatno na marginama papine sahrane, a Tramp je kasnije rekao da je razgovor “prošao dobro” i da je pitanje Krima pomenuto “samo nakratko”.
Takođe je dodao da mu Zelenski sada djeluje “mirnije”, što bi mogla da bude aluzija na njihov javni sukob koji se dogodio u Bijeloj kući u februaru. Ukrajina je više puta isticala da neće pristati na teritorijalne ustupke i da bi se o teritoriji moglo razgovarati tek nakon što se postigne prekid vatre.
Ipak, ni Zelenski ni Putin još nisu komentarisali najnovije Trampove izjave.
Oglasila se Njemačka zbog Krima
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus upozorio je u nedjelju Ukrajinu da ne prihvata sporazum koji bi uključivao velike teritorijalne ustupke u zamjenu za prekid vatre.
On je njemačkoj televiziji ARD rekao da Kijev “ne bi trebalo da ide tako daleko koliko sugeriše najnoviji predlog američkog predsjednika”, nazivajući to “kapitulacijom”.
Pistorijus je istakao da je Ukrajina možda svjesna da bi mogla da izgubi neku teritoriju kako bi postigla prekid vatre, ali da „svakako ne treba da prihvati“ ono što Vašington predlaže.
– Ukrajina je mogla da dobije takav sporazum prije godinu dana. To je čista kapitulacija. Ne vidim nikakvu dodatnu vrijednost – rekao je Pistorijus.
Veliki gubici teritorije
Tramp je prošle nedjelje tvrdio da je “većina ključnih tačaka dogovorena”, a izvještaji sugerišu da bi Ukrajina mogla biti primorana da preda velike delove teritorije koju je okupirala Rusija, uključujući Krim.
Rojters je u petak izvijestio da je vidio prijedloge kojima bi SAD pravno priznale rusku aneksiju Krima i de fakto rusku kontrolu nad drugim okupiranim teritorijama, uključujući cijelu oblast Luganska u istočnoj Ukrajini. Ukrajina nije isključila da se privremeno odrekne kontrole nad teritorijom, ali istovremeno ne želi da pregovara ni o jednom predlogu kojim bi delove zemlje zvanično predali Rusima.
Kako prenosi Rojters, Evropa i Ukrajina su iznele kontraprijedloge u kojima se navodi da će se o budućnosti okupiranih teritorija razgovarati tek nakon uspostavljanja primirja.
Američki plan takođe isključuje članstvo Ukrajine u NATO i predviđa da bezbjednosne garancije Kijevu nakon prekida vatre daje „koalicija voljnih” koju predvode Velika Britanija i Francuska, bez direktnog američkog učešća. Evropljani, s druge strane, žele da SAD daju čvrste garancije, uporedive sa obavezama članstva u NATO.
Američki i evropski prijedlog
Kako prenosi Rojters, američki prijedlog uključuje i preuzimanje kontrole nad nuklearnom elektranom u Zaporožju, koji je trenutno okupiran od strane Rusije, a koja bi potom strujom snabdjevala i Ukrajinu i Rusiju. U evropsko-ukrajinskom protivpredlogu takva opcija se ne pominje.
U intervjuu magazinu Tajms ove nedjelje, Tramp je još jednom okrivio Kijev za izbijanje rata, navodeći kao razlog težnje Ukrajine da se pridruži NATO-u.
Tramp je tada u intervjuu za Tajms dodao: “Krim će ostati uz Rusiju”.
Američki državni sekretar Marko Rubio pozvao je u nedjelju Rusiju i Ukrajinu da napreduju ka mirovnom sporazumu.
– Uskoro se mora postići dogovor – rekao je Rubio za NBC.
– Ne možemo beskrajno ulagati vrijeme i resurse u ovaj sukob ako se ne nazire rezultat. Američka administracija je nedavno zaprijetila da će se povući iz pregovora ako ne bude napretka – istakao je Rubio.
Podsjetimo, Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a Moskva trenutno kontroliše skoro 20 odsto ukrajinske teritorije, prenosi Večernji list.
