Koji su to znakovi na koje treba obratiti pažnju? Kod odraslih i adolescenata, uobičajeni simptomi mentalnih poremećaja mogu uključivati prekomjernu zabrinutost, trajnu tugu, zbunjenost, nagle promjene raspoloženja i izbjegavanje socijalnih aktivnosti. Promjene u obrascima spavanja, apetitu, energiji, kao i teškoće u percipiranju stvarnosti, mogu biti crvene zastavice. Takođe, zloupotreba alkohola ili droga, fizički simptomi bez očiglednog uzroka i misli o samoubistvu često su pokazatelji dubljih problema.
Šta je sa djecom? Mentalno zdravlje može početi da se razvija i kod djece, ali simptomi kod njih često dolaze u obliku promjena u ponašanju. Ako primijetite promjene u školskom uspjehu, pretjeranu anksioznost, hiperaktivnost, česte noćne more ili agresivno ponašanje kod djeteta, to može biti znak da nešto nije u redu.
Zašto je važno potražiti pomoć?
Važno je razumjeti da mentalno zdravlje nije nešto što treba ignorisati. Ako prepoznate ove znakove kod sebe ili kod nekog bliskog, ne oklijevajte da potražite pomoć. Učite o mentalnom zdravlju, razgovarajte s ljekarom, ili se obratite lokalnim resursima za podršku.
Kako dijagnoza pomaže?
Prvi korak ka oporavku je često postavljanje tačne dijagnoze. Za razliku od fizičkih bolesti, mentalne bolesti zahtijevaju pažljivu procjenu putem dijagnostičkih alata, kao što je DSM (Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje). Nakon postavljanja dijagnoze, stručnjak može izraditi personalizovani plan liječenja koji može uključivati terapiju, lijekove ili promjene u načinu života.
Zapamtite, nije svaki tretman isti za svakoga.
Mentalno zdravlje je individualno, i svaka osoba ima svoj put ka oporavku. Bitno je da se na tom putu oslonite na profesionalnu pomoć i podršku bliskih ljudi. Važno je da se osjećate sigurno i podržano u svom okruženju. Ako vi ili neko koga poznajete prolazi kroz krizu, pomoć je dostupna. Obratite se lokalnim linijama za podršku ili se obratite stručnjaku. Prepoznavanje problema i traženje pomoći prvi su koraci ka zdravijem i srećnijem životu.
Srdačno,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić, Psihijatar
(Srpskainfo)
