Do kraja 2024. godine oko 500 miliona Rubikovih kockica prodato je diljem svijeta što je čini najprodavanijom slagalicom i najprodavanijim igračkom na svijetu. Proslavljajući svoju 50. godinu, ta kocka je svog izumitelja učinila slavnim i multimilionerom.
On je 1974. izumio drvenu slagalicu sa pokretnim dijelovima kako bi pomogao svojim učenicima da razumiju prostor, probleme i geometrijske oblike. Iz nje će postati Magična ili Mađarska kocka. Na originalnoj kocki profesora Erne Rubika svako od šest lica je bilo prekriveno sa devet naljepnica, pri čemu je svako lice u jednoj od šest boja: bijela, crvena, plava, narandžasta, zelena i žuta. Kocka je sastavljena od 26 manjih plastičnih kocki koje se vrte oko središnjeg jezgra. Unutrašnji okretni mehanizam omogućava da se svako lice okreće nezavisno, miješajući tako boje. Da bi se slagalica riješila, svako lice kocke mora biti vraćeno na samo jednu boju. Kompaktna kocka nudi čak 43 kvintiliona permutacija!
Već pet decenija, što se poklopilo sa Rubikovim 80. rođendanom (13. jul 1944), kocka je opstala kao čudo dizajna. Naizgled jednostavna, ali izazovna lagana plastična igračka koja muči nestrpljive.
„Pedeset godina znači da ste stigli, da ste nešto uradili. Sve što sam želio je da sastavim nešto i podijelim to sa ljudima.“
Rubik nikada nije očekivao da će njegov izum postati vanvremenska, globalna senzacija, izazivajući takmičenja u brzom rješavanju slagalice i obilne verzije. Ukorijenjena u pop kulturi ona je odavno dio stalne kolekcije Muzeja moderne umjetnosti u Njujorku.
„Većina stvari u životu i prirodi dešava se slučajno“, priznaje Rubik, prisjećajući se svog izuma.
Studirao je arhitekturu i potom predavao na Univerzitetu primijenjenih umjetnosti u Budimpešti, sada prestižnom Moholi-Nagi Univerzitetu za umjetnost i dizajn. U svojoj knjizi iz 2020. „Cubed: The Puzzle of Us All” opisuje pretrpanu prostoriju u kojoj se pripremao za svoje časove. Skriven u toj čudesnoj jazbini, izlegao je ono što će postati Rubikova kocka.
Sve u želji da ojača razumijevanje svojih učenika o prostornim odnosima, izgradio je različite modele koji se razvijaju. Izbušio je rupe u identične kocke drveta i povezao ih gumenim trakama u nadi da će stvoriti samostalne strukture koje su takođe posjedovale slobodu nezavisnog kretanja. Istrajao je u tome i na kraju pronašao rješenje u vidu dobro prikrivenog mehanizma koji je uspješno držao kocku, ažuriranu u plastici i definisanu različitim nijansama na svakoj od njegovih strana.
„Dizajn je složena stvar. To je nauka, to je umjetnost, to je tehnologija.“
Pošto su početni prototipovi bili sređeni Rubik je podnio prijavu za patent Magične kocke.
„Kada je proces počeo, imao je iznenađujući efekat.”
Iako je slagalica postala hit u Mađarskoj, bilo je teško dobiti širu izloženost. Sudbina kocke se promijenila 1979. godine kada je predstavljena na Međunarodnom sajmu igračaka u Nirnbergu. Zamah se nastavio pošto je kompanija „Ideal Toy“ iz SAD počela da distribuira ono što je preimenovala u Rubikovu kocku 1980.
Maja 2007. Francuz Tibu Žakino postao je prvi čovjek koji je kocku složio ispod 10 sekundi, za rekordnih 9,86 sekundi. Trenutni rekord za najbrže slaganje Rubikove kocke drži 21-godišnji „dečko s autizmom“ Maks Park. Riješio je zagonetku za samo 3,13 sekundi na zvaničnom takmičenju juna 2023. godine.
Najveća kocka na svijetu nalazi se u Americi u Knoksvilu; visoka je 3 metra i teška 500 kg! Najmanja je napravljena za 50. godišnjicu popularne igračke. Toliko je mala da se kockice mogu rotirati samo uz pomoć pincete. Svaka kocka je 1,6 mm dok je dužina svake strane 5 mm. Sve dijelove izradila je japanska kompanija Iriso Precision za kompaniju igračaka Megahouse.
Poruka glasi: “Rubikova kocka nas podsjeća da imamo ruke.”
Agencije
