Manje nas je i sve smo stariji: Migracije i bijela kuga iza sebe ostavljaju neviđenu pustoš

Manje nas je i sve smo stariji: Migracije i bijela kuga iza sebe ostavljaju neviđenu pustoš

Piše: Maja Radoja/Srpskainfo

I ove godine klecamo pod negativnim demografskim trendovima, a samo u prvom tromjesečju suočili smo se s bezmalo tri puta više preminulih nego što je na svijet došlo beba, dok svako ko može odlazi sa ovih prostora.

A s negativnim prirodnim priraštajem kuburimo već pune dvije decenije, pa je od 2002, do kraja prošle godine, Srpska samo na razlici broja rođenih i umrlih izgubila skoro 84.000 ljudi. Riječ je o periodu u kojem, ni u jednoj godini, nismo imali više novorođenih od preminulih.

Tako smo, nažalost, započeli i ovu godinu, u čijem smo prvom kvartalu postali bogatiji za tek 1.990 beba, dok su nam umrla čak 5.544 stanovnika. U odnosu na isti period prošle godine, broj rođenih je bio manji za 0,4 odsto, a broj umrlih veći za čak 17 odsto.

S obzirom na nisku stopu rađanja, visok mortalitet i demografsko starenje, te iseljavanje značajnijih razmjera, demografi upozoravaju da su u Srpskoj danas svi demografski trendovi negativni, što ukazuje na ulazak u klasični ”demografski slom”.

Naglašavaju da nas je sve manje i da smo sve stariji, te da će neki prostori RS, ako se nastave ovakvi trendovi, već do 2050. ostati bez 30-40 odsto stanovnika.

Kad je riječ o migracijama, profesor demografije Stevo Pašalić kaže da se u posljednjih osam godina iz Srpske iselilo skoro 80.000 ljudi.

– Mogućnosti tržišta kod nas nisu zadovoljavajuće, loša je ponuda poslova, ljudi uglavnom rade za minimalnu platu, a nerijetko nisu prijavljeni na posao. Rastući problemi iseljavanja u kombinaciji s padom nataliteta osiromašuju društvene potencijale. Demografska problematika u ovim okolnostima nedvosmisleno postaje prvorazredno sigurnosno i političko pitanje, odnosno pitanje koje traži političko djelovanje – objašnjava Pašalić za Srpskainfo.

Stevo Pašalić

Prema njegovim riječima, nepovoljne demografske trendove ne može da riješi samo pronatalitetna politika.

– Rješavanje problema smanjivanja broja stanovnika je složen proces koji na prvo mjesto postavlja ključni preduslov – siguran sistem gdje ljudi imaju povjerenje u izgradnju i budućnost u svojoj zemlji. To se posebno odnosi na pristup kvalitetnom obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, siguran i stabilan posao, te podsticaje za rađanje i podizanje djece, pa je onda manje vjerovatno da će emigrirati. Međutim, ukoliko se loši demografski trendovi nastave, Srpska će i dalje biti među zemljama koje najbrže gube stanovnike – upozorava Pašalić.

Milovanu K, električaru iz Banjaluke koji već dvije godine radi u Njemačkoj, u ovoj državi će se uskoro pridružiti supruga i kćerkica koja ove godine kreće u treći razred.

– Sve sam se nadao da će ovdje biti bolje, ali ni u kojem pogledu nema pomaka. Vazda neke političke tenzije, a da ne govorimo o tome koliko je, s obzirom na plate i cijene, na ovim prostorima teško živjeti. Kad sam vidio da godine prolaze, a ja ne da tapkam u mjestu, nego tonem, digao sam sidro. I nisam se pokajao, štaviše. Uskoro mi dolaze supruga i dijete, a, ako bog da, kad se još malo skućimo, planiramo i proširenje porodice. Činjenica je da će odavde otići svako ko može, što su mnogi već uradili – ističe sagovornik Srpskainfo.

Iz agencija koje posreduju pri zapošljavanju upozoravaju da je sve izvjesnije da će se, kao posljedica odlaska ljudi sa ovih prostora, teško stečeni privredni kapaciteti kroz vrijeme koje dolazi smanjivati i lagano nestajati.

– Problem našeg sistema je zapošljavanje podobnih umjesto sposobnih. Pošto je prirodno tražiti priliku za dokazivanje na fer osnovi, građani gube strpljenje i kreću u inostranstvo. A zbog deficita radne snage u Srpskoj prvi put imamo situaciju da je za određeni broj konkursa za posao veća ponuda otvorenih radnih mjesta od dostupnih kandidata. Ako se ništa ne bude činilo po pitanju motivisanja ljudi da ostanu ovdje od strane nadležnih institucija, trend odlazaka će se nastaviti. Problem uzrokovan demografskim promjenama inicirao je do sada neviđenu potrebu za uvozom radne snage na gotovo cijelom prostoru Evrope – naglašava za Srpskainfo direktor banjalučke agencije “Spektar” Miroslav Vukajlović.

Za pet godina izgubili 5.800 osnovaca

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, 2017/18. godine u osnovnim školama bila su 5.042, a u prošloj školskoj godini 4.967 odjeljenja. U ovom periodu, broj osnovaca je sa 90.955 pao na 85.137, dok je broj prvačića smanjen za preko 700. Iz osnovnih škola u RS, zbog odlaska u inostranstvo, za pola decenije ispisano je skoro 2.300 učenika. U Ministarstvu prosvjete i kulture RS kažu da sprovode niz mjera, u okviru svoje nadležnosti, kao podršku roditeljstvu.

– To su program pripreme za djecu pred polazak u školu, prošireni program u školama, besplatni udžbenici za osnovce od prvog do petog razreda, svako treće i naredno dijete iz višečlanih porodica i pobjednici republičkih takmičenja. Tu je i sufinansiranje prevoza za učenike osnovnih škola čije je mjesto stanovanja udaljeno četiri i više kilometara od škole, obezbjeđivanje asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju koji pohađaju nastavu u redovnim školama – naglašavaju za Srpskainfo iz ministarstva.

Za pola decenije broj srednjoškolaca u Srpskoj pao je za oko 4.200, a broj upisanih studenata na fakultetima za više od 9.600.

Direkt portal

CATEGORIES
Share This