Ivana Hlavsova: Ako BiH želi kandidaturu, mora uraditi više

Ivana Hlavsova: Ako BiH želi kandidaturu, mora uraditi više

EU će u novembru i decembru voditi debatu o BiH, i ako želimo da dobije kandidaturu za članstvo, mora više raditi na ispunjavanu prioriteta, rekla je u intervjuu za “Nezavisne novine” Ivana Hlavsova, ambasadorka Češke u BiH, zemlje koja trenutno predsjedava EU.

Ona kaže da ima zemalja koje žele dati kandidatski status bez gotovo ikakvih uslova, ali i da ima onih koji bi željeli da BiH prethodno ispuni mnogo uslova.

“Kako bismo bili u stanju da vodimo plodonosnu raspravu unutar EU, trebaju nam dobre vijesti, moramo nešto imati što možemo predstaviti. Inače će biti teško ubijediti mnoge u EU da BiH dobije kandidaturu”, rekla je ona.

NN: Vaša zemlja će u sklopu predsjedavanja EU, pored zemalja članica, na samit koji organizujete pozvati i članice evropske političke zajednice, odnosno i zemlje koje nisu članice EU. Šta je razlog što ste odlučili tako?

HLAVSOVA: Kao zemlja predsjedavajuća Savjetom EU, mi nastavljamo tamo gdje je stalo prethodno predsjedavanje, koje je, naravno, vodila Francuska. Vjerovatno znate da je predsjednik Francuske predložio formiranje EPZ-a kao platforme za debatu između evropskih zemalja uglavnom u vezi s političkim pitanjima. S obzirom na to da smo to preuzeli od Francuske, mi u Pragu organizujemo samit 6. i 7. oktobra, na koji pozivamo evropske zemlje, među kojima su i šest zemalja zapadnog Balkana, zatim Turska, Gruzija, Jermenija, Azerbejdžan, Moldavija i Ukrajina. Rusija i Bjelorusija nisu pozvane zbog očiglednih razloga.

NN: Preuzeli ste predsjedavanje EU, koji su vaši planovi kad je proširenje u pitanju? Koja je pozicija Češke?

HLAVSOVA: Moram vam dati dva odgovora, jedan u ime Češke Republike, a drugi u ime našeg predsjedavanja EU. Češka je dugogodišnji pobornik proširenja na sve zemlje zapadnog Balkana i to radimo kroz političku, finansijsku, bilateralnu i svaku drugu podršku. Svjesni smo da je jedini put ka dugoročnoj stabilnosti i ekonomskom prosperitetu zapadnog Balkana članstvo u EU i zato tome pružamo svesrdnu podršku. Naravno, to činimo i iz našeg interesa, jer je ovaj region blizu našim granicama i važni su nam stabilnost i pozitivan razvoj. Kao predsjedavajući EU, mi ne sprovodimo samo vlastite ciljeve, nego smo u ulozi moderatora debata i procesa unutar EU. Što se tiče naših opštih prioriteta, na prvom mjestu je odbrana Ukrajine, energetska situacija i sve ono što je vezano za rat u Ukrajini. U polju spoljne politike, zapadni Balkan je naš sljedeći prioritet. Trudimo se da moderiramo debatu i dovedemo do konkretnih rezultata. Prvo, otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Francuska je uradila mnogo, uspjeli su pronaći rješenje i mi nastavljamo dalje kroz formalni početak pregovora. Sljedeće pitanje je vizna liberalizacija za Kosovo, jer ta zemlja čeka već godinama, a ispunjava tehničke uslove. Želimo da se to završi. I na kraju, kao treće, ali nimalo ne nevažno, jeste BiH. BiH će biti dio razgovora u evropskim institucijama u novembru i decembru. EU očekuje da BiH ispuni neke od ključnih 14 prioriteta iz Mišljenju o kandidaturi za EU. Nešto je urađeno, ali nadamo se da će biti urađeno više, mada smo svjesni da je izborna kampanja u toku.

NN: S obzirom na to da ste spomenuli Ukrajinu, koja je pozicija Češke?

HLAVSOVA: EU je snažno ujedinjena oko Ukrajine. Rusija je napala zemlju bez ikakvog razloga, a rat traje gotovo sedam mjeseci. Pružamo pomoć Ukrajini na svaki način koji možemo. Šaljemo humanitarnu pomoć, podržavamo je oružjem, a primili smo više od 400.000 ukrajinskih izbjeglica početkom rata, sada ih imamo 300.000. Uz Poljsku, imamo najveći broj izbjeglica gledano po glavi stanovnika. Na političkom nivou, zajedno razmatramo sankcije i druge mjere. Naravno, ruska agresija je izazvala i mnogo drugih pitanja, poput jačanja izdvajanja za odbranu, jačanja sajberzaštite, rješavanja energetskih i ekonomskih izazova.

NN: Kako sada izgleda debata o kandidaturi BiH unutar evropskih institucija, s obzirom na to da i dalje mnogi u EU smatraju da BiH nije dovoljno napredovala?

HLAVSOVA: Ima zemalja koje žele dati kandidatski status bez gotovo ikakvih uslova, a ima i onih koji bi željeli da BiH prethodno ispuni mnogo uslova. Mislim da većina smatra da bi BiH trebalo da ostvari neki napredak prije kandidature. Češko predsjedavanje i Delegacija EU u BiH koja čini važan posao, nastavljaju podsjećati domaće vlasti koliko je važno da se ispune uslovi za koje vjerujemo da su dostižni. Mi poručujemo da, kako bismo bili u stanju da vodimo plodonosnu raspravu unutar EU, trebaju nam dobre vijesti, moramo nešto imati šta možemo predstaviti. Inače će biti teško ubijediti mnoge u EU da BiH dobije kandidaturu.

NN: Da li Češka podržava Dejtonski ustav BiH?

HLAVSOVA: Pokušaću da vam dam kratak odgovor, mada bi za puni odgovor bila potrebna duga debata. Mi, naravno, poštujemo ustavni okvir BiH koji je proizašao iz Dejtonskog sporazuma. Naravno, Ustav se može mijenjati kroz legislativni proces u zemlji. Takođe, 27 godina nakon rata, možda je vrijeme da se promijene neki dijelovi Ustava, jer on je dizajniran da stane rat, a ne da bude dugoročni aranžman. Ali mi realistično vidimo situaciju u BiH. Vidimo da zasad ne postoji politička volja za promjene. Ozbiljan pokušaj je bio Aprilski paket 2006, a onda još jedan pokušaj 2009. Iskreno, ne vidim prostor za neke značajnije promjene. Ali, takođe treba dodati da postoje odluke Evropskog suda za ljudska prava. Neka rješenja moraju biti implementirana, a to nije moguće bez promjene Ustava.

NN: Možete li nam navesti neke od prednosti članstva u EU?

HLAVSOVA: Biti članica EU znači da imate sigurnost i izvjesnost. Znate da postoje standardi u svim oblastima na koje se možete osloniti, od bezbjednosti do tehničkih normi kvaliteta hrane. Nakon ovog intervjua putujem u Bunu, kod Mostara, povodom pitanja koje je Češka delegirala u sklopu predsjedavanja EU, a to je sigurnost hrane. Što se tiče političkog dijela, postajete dio najveće ekonomije na svijetu od 500 miliona ljudi i to vam daje političku sigurnost. To su samo neke od prednosti.

Češka protiv ukidanja jednoglasnog donošenja odluka u EU

NN: Ovih mjeseci u EU se vodi debata o budućnosti Unije. Njemački kancelar je predložio ukidanje veta u spoljnopolitičkim pitanjima. Kako to vidite?

HLAVSOVA: Prvi dio odgovora na ovo pitanje tiče se budućnosti EU. EU je imala brojne krize u prošlosti i trenutno smo u teškoj situaciji zbog rata u Ukrajini. Svaka kriza pokazala je da iz nje izlazimo jači, a ne slabiji, posebno sada, kada smo suočeni s ruskom agresijom na Ukrajinu. Mi smo u vezi s tim pitanjem jedinstveni i nisam zabrinuta za budućnost naše unije. Drugi dio odnosi se na jednoglasno donošenje odluka o spoljnim pitanjima unutar EU. Postoje različiti pogledi u različitim zemljama. Moja zemlja smatra da je važno da ostane princip jednoglasnosti, jer smo zabrinuti da bi odluke donesene kvalifikovanom većinom mogle dovesti do problema. Jer kada zajedno donesemo odluke o teškim spoljnopolitičkim pitanjima kao jedinstven blok od 27 zemalja, to nas čini jačim.

(Nezavisne)

CATEGORIES
Share This