Popović: Tužilaštvo u Hagu doživjelo potpuni neuspjeh

Popović: Tužilaštvo u Hagu doživjelo potpuni neuspjeh

– Nekažnjivost za strahovite zločine izvršene prema srpskom stanovništvu je praktično postala politika koja je svoje snažno uporište našla upravo u radu Tužilaštva Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju – rekla je ona na sjednici posvećenoj šestomjesečnom izvještaju o radu Mehanizma za međunarodne krivične tribunale.

Ona je naglasila da sve reference na takozvano Kosovo treba da budu shvaćene u punoj saglasnosti sa rezolucijom Savjeta bezbjednosti 1244 i da je obaveza svih učesnika u procesuiranju ratnih zločina i ostvarivanju saradnje u borbi protiv kriminaliteta da u potpunosti postupaju u skladu sa ovom rezolucijom.

Popovićeva je istakla da još nije odgovoreno na deset zahtjeva za pružanje pravne pomoći, koje je Tužilaštvo Srbije za ratne zločine uputilo Euleksu u Prištini, koji svoje aktivnosti sprovodi oslanjajući se na autoritet Savjeta bezbjednosti UN, saopšteno je iz Ministarstva pravde Srbije.

Povodom ukazivanja Tužilaštva Mehanizma na zastoj u pregovorima između Srbije i Hrvatske po pitanju zaključenja sporazuma o ustanovljavanju okvira za procesuiranje ratnih zločina, Popovićeva je napomenula da je riječ o bilateralnom pitanju koje nije u isključivoj nadležnosti Mehanizma, niti je od posebnog interesa za njegovo funkcionisanje.

Ona je navela da sporazum nije zaključen jer je Hrvatska insistirala na ukidanju univerzalne jurisdikcije u pravnom sistemu Srbije.

– Ovu vrstu jurisdikcije poznaje i pravni sistem Hrvatske, ali i pravni sistemi drugih država članica EU, pa se postavlja pitanje zbog čega se insistira na njenom ukidanju u pravnom poretku Srbije – rekla je Popovićeva.

Ona je naglasila da je Srbija uložila napore s ciljem produbljivanja saradnje sa Hrvatskom i BiH u ovoj oblasti, navodeći da svaki zločin mora biti adekvatno kažnjen bez obzira ko ga je izvršio.

– Zato posebno ističem da je neophodno da i države u regionu preduzmu iste korake, jer Srbija za sada jedina iskreno pruža ruku pomirenja – navela je Popovićeva.

Popovićeva se osvrnula i na tvrdnje predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu sudije Karmela Ađijusa, koji je u svom izvještaju naveo da Srbija ne sarađuje sa Mehanizmom i ne ispunjava svoje obaveze u pogledu predmeta protiv članova Srpske radikalne stranke Vjerice Radete i Petra Jojića.

– Postupanje Srbije u vezi sa ovim predmetom ne predstavlja kršenje međunarodnih obaveza Republike Srbije, već nastojanje da se postupa u skladu sa Rezolucijom Saveta bezbednosti 1966 – rekla je ona, ističući da upravo nacionalni pravosudni organi treba da preuzmu krivična gonjenja, prema navedenoj rezoluciji.

Ona je podsjetila da je odluka Višeg suda u Beogradu, koji je našao da pretpostavke za izručenje Radete i Jojića nisu ispunjene, postala pravnosnažna.

Popovićeva je ukazala i da je Mehanizam usmjerio sve svoje aktivnosti na pitanja koja se tiču nepoštovanja suda, iako je formiran za procesuiranje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava izvršena na teritoriji bivše Jugoslavije.

U tom smislu, istakla je da su organi Srbije uručili pozive licima koja treba da budu saslušana u Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije u svojstvu osumnjičenih i da je Srbija time ispunila svoje obaveze, iako to nije navedeno u izvještaju.

Popovićeva je ponovila zahtjev i spremnost Srbije da se zatvorske kazne koje je izrekao Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Mehanizam za međunarodne krivične tribunale izvršavaju u Srbiji, pod nadzorom Mehanizma.

Tokom izlaganja, Popovićeva se oštro usprotivila i praksi dugogodišnjeg neodlučivanja Mehanizma o molbama za prijevremeno puštanje na slobodu državljana Srbije.

– Neodlučivanjem o molbama flagrantno se krše njihova osnovna ljudska prava – rekla je ona.

Ona je dala garancije da će, i pored toga, uslovi prijevremenog puštanja na slobodu biti u potpunosti poštovani, kao i do sada, napominjući da je Srbija ispunila sve za šta je garantovala.

Popovićeva je, takođe, ukazala i da nema pomaka ni u pogledu vraćanja obimne arhivske građe koju je Srbija proslijedila Tužilaštvu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili Mehanizmu, a koja nije korišćena ili više nije potrebna za tekuća suđenja pred Mehanizmom.

– Ne postoji nijedan razlog za dalje odugovlačenje sa otpočinjanjem procesa vraćanja originalne dokumentacije -istakla je ona.

Popovićeva se osvrnula i na zamjerke Tužilaštva Mehanizma da pojedinci delegitimišu činjenice koje su suprotne stanovištima Tužilaštva, a koje proizlaze iz presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili Mehanizma.

– Republika Srbija je demokratska država u kojoj je garantovana sloboda govora, stručne i naučne kritike. Kritici podležu i presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Mehanizma, kao i u svakoj drugoj demokratskoj državi”, navela je ona.

Popovićeva je naglasila da je u izvještajnom periodu Tužilaštvo za ratne zločine Srbije aktivno sarađivalo sa Tužilaštvom Mehanizma.

Prema njenim riječima, pored redovnih sastanaka na visokom nivou, ostvarena je saradnja u konkretnim predmetima protiv dva visoko rangirana zvaničnika, što je rezultiralo podizanjem jedne optužnice i unapređenjem istrage u drugom slučaju.

U ovom periodu, kako je rekla, formirana je i radna grupa sastavljena od predstavnika Mehanizma i Tužilaštva za ratne zločine Srbije, kako bi se unaprijedila saradnja u konkretnim predmetima, posebno na planu obezbjeđenja dokaza.

Ona je naglasila da Srbija vodi odgovornu politiku pomirenja u regionu, bez koje nema budućnosti, stabilnosti, ekonomskog razvoja i normalizacije odnosa.

Sudija Karmel Ađijus, predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, rekao je u podnošenju izvještaja Savjetu bezbjendosti UN da Srbija ne ispunjava svoje obaveze u vezi sa članovima Srpske radikalne stranke Vjericom Radetom i Petrom Jojićem.

Glavni tužilac Rezidualnog mehanizma za međunarodne krivične sudove Serž Bramerc rekao je pred Savjetom bezbjednosti UN da hrvatskog pravosuđe nije odgovorilo na više od 80 zahtjeva tužilaštva BiH i Srbije, te da se stiče utisak da u Hrvatskoj nema volje da se zadovolji pravda za žrtve koje nisu hrvatske nacionalnosti.

Srna

CATEGORIES
Share This