Memedović: Djecu nismo naučili odnosu prema prirodi, zato gubimo borbu

Memedović: Djecu nismo naučili odnosu prema prirodi, zato gubimo borbu

Bitku za zaštitu životne sredine građani Srbije vode na ulici jer nisu naučili decu ispravnom odnosu prema prirodi, rekao je Jovan Memedović, novinar i autor serijala Savim prirodno.

On je učestvujući na 36. tribini „Nije filozofski ćutati“ pod nazivom „Od zagađenja do uništenja – čovek, priroda i odgovornost“ održanoj na Filozofskom fakultetu u Beogradu kroz primjere iz Norveške i Srbije pokušao da odgovori na pitanje gdje je napravljena greška u zaštiti životne sredine u Srbiji.

Inače, na tribini su učestvovali i episkop diseldorfski i cele Nemačke Grigorije, akademik Vladimir Stevanović, zatim profesori Ognjen Radonjić, Ratko Ristić, i Nenad Makuljević, muzičar Rambo Amadeus i novinar Milan Ćulibrk.

Memedović je postavio pitanje „gdje smo mi, a gdje ostatak svijeta kada je riječ o prirodi“ i probao da odgovori kroz tri primjera iz Norveške i Srbije.

Prilikom posjete ovoj severnoj zemlji, dok se putem približavao selu pored Osla, vidio je ljude u fluoroscentnim prslucima koji čiste smeće pored autoputa. Kasnije je saznao da to nisu bili komunalci, nego mještani koji su dobrovoljno čistili ono što su drugi bacali tokom vožnje autoputem. Selo im je, kako kaže, već bilo perfekno čisto, pa su krenuli dalje.

– U Srbiji pak, kada je jedan čovjek, opet dobrovoljno, čistio đubre iz rijeke, i ostavljao kese na obali, komunalci su podnijeli tužbu protiv njega – naveo je Memedović.

Kako se razlikuju roditelji u Norveškoj i u Srbiji?

– Drugi primjer dolazi iz vrtića. Kako bi djecu približili prirodi, s obzirom da su u današnje vrijeme sve manje u kontaktu s njom, uvedeni su „vrtići pod otvorenim nebom“, koji podrazumijevaju da djeca 6-8 sati u toku dana budu napolju, bez obzira kakvo je vrijeme. U toku tog perioda čak imaju i neke vježbe, kao što je hodanje po konopcu, gdje bi mogli i malo da se povrijede, ali to roditeljima nije uopšte smetalo – kaže on.

Na drugoj strani, u jednom od vrtića u Srbiji vaspitačice su mu rekle da djecu izvode napolju samo kada je lijepo vrijeme jer se roditelji bune da se ne isprljaju.

Roditelji stupaju na scenu i u još jednom primjeru iz Srbije. U jednom mjestu su, naime, tražili od direktora škole da se kros, koji se tradicionalno održava u prirodi, prebaci u školsko dvorište, jer se dešavalo da se djeca prilikom trčanja u šumi povrijede.

– To smo mi trenutno. Možemo da pričamo da nam je važna ekologija i životna sredina, ali napravili smo ogroman propust, na tome je trebalo ranije raditi, djecu je od malena trebalo učiti odnosu prema prirodi, sakupljanju đubreta, reciklaži – poručio je on.

Sve ovo nam se dešava jer djecu nismo naučili pravim stvarima. Magične fabrike je treći primjer, koji je naveo Memedović. Riječ je o centrima gdje se od otpadaka hrane iz domaćinstava i stajskog đubriva pravi kompost za uzgajanje paradajza, a to je klasična priča o cirkularnoj ekonomiji. Djeca moraju da dođu u taj centar, to je dio nastavnog programa, i da učestvuju u tom procesu.

– Sve ovo nam se dešava jer djecu nismo uveli u tu priču. Djeca pojma nemaju o tome! Dešavaju nam se užasne stvari, koje su već pobrojane, kako to da riješimo. Sada je već kasno, sada moramo da se borimo na ulici, umjesto da su to djeca naučila u osnovnoj školi i da imaju razvijenu svijest o tome. Problemi između države i ekologa idu od toga jer je narod izgubio vjeru u državu, a država ne može da se osloni na svijest građana. Niko nam to nije ugradio. Sada samo gasimo požar, ali to teško ide – rekao je Memedović.

BGEN

CATEGORIES
Share This