Đermanovićeva je istakla da gubitak efikasnosti antibiotika i nemogućnost kontrolisanja infektivnih komplikacija mogu ugroziti efikasnost invazivnih dijagnostičkih i terapijskih postupaka.
– Smatra se da je uvođenje antibiotika, naročito penicilina, produžilo životni vijek svakom stanovniku naše planete za po 10 godina. Ali, neracionalna upotreba antibiotika značajno utiče na povećanje rezistencije bakterija na njih, što smanjuje njihovu efikasnost i čest je razlog neuspjeha liječenja – ukazala je Đermanovićeva.
Ona je naglasila da su antibiotici lijekovi od ključne važnosti, ali da je zbog njihove prekomjerne i pogrešne upotrebe tokom godina povećana antimikrobna otpornost zbog čega je sve teže ili nemoguće liječiti infekcije.
Đermanovićeva je pojasnila da neracionalna upotreba antibiotika uključuje propisivanje antibiotika kada nisu potrebni, odgađanje propisivanja kod kritično bolesnih pacijenata, preširoku upotrebu širokospektralnih ili pogrešnu upotrebu uskospektralnih antibiotika, previsoku ili prenisku dozu, predugo ili prekratko trajanje antibiotske terapije i neuključivanje ciljane terapije nakon pristiglih rezultata mikrobioloških nalaza.
– Bakterije koje mogu uzrokovati infekcije mogu predstavljati i kolonizaciju koju ne treba liječiti antibioticima. A, strogo pridržavanje mjera kontrole bolničkih infekcija je bitno u ograničavanju širenja multiplo-rezistentnih sojeva – istakla je Đermanovićeva.
Đermanovićeva je rekla da su Evropski dan svjesnosti o antibioticima i Svjetska sedmica svjesnosti o antibioticima partnerske inicijative čijom se sinergijom nastoji ojačati svijest građana i zdravstvenih radnika o pravilnoj primjeni antibiotika.
– Otpornost na antibiotike jedna je od najozbiljnijih prijetnji javnom zdravlju na globalnom nivou. Prema podacima Evropske agencije za lijekove /EMA/, procjenjuje se da su samo u EU infekcije uzrokovane bakterijama otpornima na antibiotike uzrok 33.000 smrti godišnje – navela je Đermanovićeva.
Ona je naglasila da se pogrešnim i prekomjernim propisivanjem antibiotika njihovom nepravilnom upotrebom podstiče otpornost mikroorganizama na antibiotike, a povećava se i rizik od razvoja drugih bolesti.
Đermanovićeva je rekla i da je antimikrobna rezistencija /AMR/ postala globalni javnozdravstveni problem i ona nije ograničena na jedno geografsko područje ili državu.
Ona je navela da je, u saradnji sa Evropskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti /ECDC/, u preporuci utvrđeno nekoliko ciljeva EU koje bi trebalo ispuniti do 2030. godine.
– To su smanjenje ukupne potrošnje antibiotika kod ljudi za 20 odsto, efikasna upotreba antibiotika tako da najmanje 65 odsto ukupne potrošnje antibiotika kod ljudi bude učinkovito, te smanjenje infekcija sa tri ključne bakterije otporne na antibiotike, što se uglavnom odnosi na bolnice – istakla je Đermanovićeva.
Đermanovićeva je podsjetila da je inicijativom Svjetske zdravstvene organizacije /SZO/ 2015. godine pokrenuto i obilježavanje Svjetske sedmice svjesnosti o antimikrobnim lijekovima.
Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnim lijekovima ove godine se obilježava od danas do nedjelje, 19. novembra.
Srna
