U 21. vijeku Kosmet se brani nezaboravom, pjesmama, pričama, sjećanjima – kao što se to radilo vjekovima

U 21. vijeku Kosmet se brani nezaboravom, pjesmama, pričama, sjećanjima – kao što se to radilo vjekovima

Dr Vladimir Dobričanin je, govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, rekao da koncept manjinske vlade možemo nazvati presedanom koji može dovesti do destabilizacije Crne Gore i imati ozbiljne posljedice na dalje izborne procese. On je u intervjuu za IN4S govorio i o odlaganju popisa i potpisivanju Temeljnog ugovora sa SPC, kao i statusu srpskog naroda u Crnoj Gori

„Stav Ujedinjene Crne Gore je jasan od početka krize: dijalogom parlamentarne većine doći do kompromisnog rješenja koje će biti održivo kako bi smo uspostavili vladavinu prava i pravde. Ništa više i ništa manje. Očigledno je da upravo ove dve stvari nedostaju, dijalog i spremnost na kompromis“, rekao je u razgovoru za IN4S poslanik Ujedinjene Crne Gore dr Vladimir Dobričanin. On je istakao da je to i razlog političkog lutanja po kojekakvim stranputicama te se jedno izjavljuje danas, drugo sutra a se to zajedno prekosutra više ne važi.

Zdravstveni sistem Crne Gore i njegovi čelnici u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista bili su predmet oštrih kritika sa Vaše strane. Kakvo je stanje sada, više od godinu dana nakon formiranja prve demokratski izabrane Vlade Crne Gore?

Nažalost, kontinuirano prisustvo korona virusa i dalje diktira tempo tranzicije i promjena u zdravstvu koje su prijeko potrebne i koje svi očekujemo. Pored kadrovskih promjena koje su bile neophodne kako bi se pristupilo i osavremenjivanju zdravstva, pristupilo se i takozvanom mapiranju zdravstvenog sistema Crne Gore. Mapiranje je prvi i najpotrebniji korak kako bi smo se suočili sa onim šta trenutno zdravstveni sistem nudi i na osnovu čega će se procjenjivati u kom pravcu treba da se razvija i, što je najbitnije, koji su nam prioriteti što će se sve sublimirati u strategiji razvoja zdravstvenog sistema.

Sama činjenica da zdravstveni sistem nije realno reformisan poslednjih osamdesetak godina i da je potrebna temeljna reforma kako samog sektora zdravstvenih usluga (bolnica i domova zdravlja) tako i sistema zdravstvenog osiguranja, govori u prilog dugotrajnosti i kompleksnosti pristupa ovom problemu. Ne treba očekivati rezultate “preko noći”, ali je izuzetno bitno da se u ostvarivanje ovih zadataka krenulo punim kapacitetima.

Pandemija korona virusa traje već duže vrijeme. Nazire li se, prema Vašem mišljenju, kraj ovoj pošasti?

Mislio sa da će nam na ovo pitanje odgovoriti epidemiolozi prije godinu dana, međutim kako mi, zdravstveni profesionlci, tako i građani, ni do danas nemaju ponuđen odgovor. Očigledno je da kovid-9 ne poštuje neke standarde na koje smo se navikli kod sličnih virusa i da su mutacije češće i kompleksnije nego što se očekivalo. Doprinos tome je mala stopa vakcinacije jer su se sve mutacije koje su do danas evidentirane, dešavale kod nevakcinisanih osoba. Nažalost, antivakcinacione poruke je značajno lakše plasirati prosječnom stanovniku naše planete, još kada tu dodamo malo misterije i globalne zavjere bogatih onda se dobija neprobojni zid koji može imati nesagledive posljedice. Poslednja mutacija, sa sada već dominantnim omikron sojem ipak sluti na dobro bez obzira što je broj zaraženih ogroman, a sam virus prevazilazi sve dosadašnje sojeve po sposobnostima širenja. Naime, broj hospitalizovanih i, što je najvažnije stopa smrtnosti ne prate broj zaraženih, već je neuporedivo niži od svih dosadašnjih sojeva. To može slutiti na neki početak kraja pandemije ali se ja trenutno ne bih usudio da to i tvrdim jer nas je ovaj virus do sada mnogo put demantovao u našim znanjima i procjenama.

Januar možemo nazvati i ,,prazničnim mjesecom“. Šta to znači u odnosu na aktuelno povećanje broja zaraženih korona virusom u državi?

Očekivano je da dođe do porasta broja zaraženih u prazničnim mjesecima, naročito u januaru. Naši najveći pravnici su u tom mjesecu. Mjere koje je donijela Vlada Crne Gore su racionalne i one su donešene na osnovu procjena svih sektora koji su vitalni za nas kao državu. Gubici se procjenjuju na oko 20 pa i do 50 miliona evra što je izuzetno značajno kada pogledate sa stanovišta javnih finansija. Ipak, tražila se sredina, realnost u odnosu na eidemiološke zahtjeve. Lično, mislim da je primjena racionalnih, uravoteženijih mjera neophodno jer bi u suprotnom u ovako maloj, ekonomski fragilnoj zemlji, bilo nacionalno pogubno sprovoditi mjere koje će dovesti do sloma ekonomije čije bi posljedice bile nesagledive, a njihovo saniranje se mjerilo u decenijama. Ovim putem želim još jednom da pozovem sve koji se nisu vakcinisali da to učine kako bi smo se oslobodili ovog zla.

Dr Vladimir Dobričanin
Nova godina – nova Vlada? Ili pak, manjinska? Šta je uzrok političke krize u Crnoj Gori koja traje praktično od septembra 2020. godine i koje su njene posljedice?

Nedoraslost demokratiji i nepostojanje volje za dijalogom i kompromisom su osnovni razlozi političke krize u Crnoj Gori. Takođe, nedopustivo ucenjivanje vodi u sve dublje podjele i povećanje nepovjerenja u sve institucije sistema ali i institucije kakva je EU koja se za sada suptilno drži po strani što ne doprinosi raspletu krize. Ako pođemo od osnovnog postulata demokratije uspostavljenog još u antičkoj Grčkoj, a to je da narod vlada preko svojih predstavnika u parlamentu i da se na taj način odražava volja većine, ovde je taj postulat grubo pogažen i jednim ucenjivačkim tonom se određuje ko može a ko ne može da participira u direktnoj vlasti. Stav Ujedinjene Crne Gore je jasan od početka krize: dijalogom parlamentarne većine doći do kompromisnog rješenja koje će biti održivo kako bi smo uspostavili vladavinu prava i pravde. Ništa više i ništa manje. Očigledno je da upravo ove dvije stvari nedostaju, dijalog i spremnost na kompromis. To je i razlog političkog lutanja po kojekakvim stranputicama te se jedno izjavljuje danas, drugo sutra a se to zajedno prekosutra više ne važi. Da li treba birati novu Vladu ili rekonstruisati već postojeću to je pitanje za 41 poslanika parlamentarne većine. Ujedinjena Crne Gora iz potpuno pragmatičnih i racionalnih razloga smatra da je rekonstrukcija Vlade idealno rješenje koje će dovesti do političke stabilnosti koja je svima prijeko potrebna, a iziskuje značajnije manje vremena i procedura na koje ćemo izgubiti dragocjeno vrijeme.

Što se manjinske Vlade tiče stav Ujedinjene CG je jasan: taj koncept je neprihvatljiv i predstavlja potiranje demokratije i izborne volje građana iskazane na izborima 30. avgusta 2020. godine. Takođe, ovaj koncept, nazovimo ga presedan, može dovesti do destabilizacije Crne Gore i imati ozbiljne posljedice na dalje izborne procese. Kakva je onda svrha uopšte organizovanja parlamentarnih izbora kada većina koju je narod izabrao ne učestvuje u vlasti?

Šta aktuelna politička situacija znači za srpski narod u Crnoj Gori? Zašto se odlaže popis stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom?

Srpski narod u Crnoj Gori se izborio za ono što je i bila tema svih dešavanja tokom decenija političke borbe ali i borbe protiv prekrajanja istorije i zatiranja prošlosti. On je danas jednak sa svim drugim narodima koji čine Crnu Goru. On nije narod koji je od nekud došao pa se tu u skorije vrijeme naselio već je on taj, suštinski, državotvorni narod iz svih guslarskih pjesama. Danas nas nazivaju posrbicama, litijašima, okupatorom, fašistima… I dalje traje haranga onih koji su na ovim podjelama vladali skoro tri decenije. Danas ih ja neću nazivati nikakvim pogrdnim imenima jer smatram da je vrijeme podjela za nama i da mi moramo biti drugačiji od njih. Srbi su u Crnoj Gori predstavljani kao politički retrogradni, obrazovno inferiorni i suštinski primitivni. Odlučan odgovor na takve konstatacije su bile veličanstvene Litije koje su pokazale ko smo i šta smo zaista. Na njima je bilo i onih koji sebe ne smatraju Srbima, bilo je i onih koji uopšte nisu ni pravoslavni po vjeri. One su pokazale da Crna Gora može sa jedno i samo takva može naprijed. Niti jedan incident, niti jedna slomljena flaša, potpuno čisti gradovi onuda kuda su Litije prošle. Nasuprot tome oni koji su nas vrijeđali iza sebe ostavljaju zgarišta, pucnjeve iz vatrenog oružja i prijetnje protjerivanjem.

Nikako mi ove crtice o Srbima i Crnogorcima ne mogu skrenuti misao da kada kažem Crnogorac mislim na Srbina i kada kažem Srbin mislim na Crnogorca. Suštinsko pomirenje i prestanak podjela je jedina moguća šansa da Crna gora krene putem prosperiteta.

Ne smatram da je kraj svijeta ako je odložen popis jer je to isto uraženo u čitavom regionu pa i šire. Mi smo se spremili i smatramo da se on može održati čim epidemiološka situacija to dozvoli. Popis je lina karta jedne države i ne treba ga glorofokovati već mu treba pristupiti pragmatično i racionalno te rezultate iskoristiti za pomirenje a ne podjele.

Temeljni ugovor je predat Sinodu SPC u Patrijaršiji i sada očekujemo njihov stav povodom toga. Neprihvatljivo je da se temeljni ugovor potpisuje sa svim drugim vjerskim zajednicama osim sa dominantno najvećom pravoslavnom. Budno pratimo sve što se oko toga dešava i shodno tome ćemo i reagovati ali se iskreno nadamo da tu neće biti ozbiljnijih problema i da će se Temeljni ugovor sa SPC potpisati u najkraćem roku.

dr Vladimir Dobričanin
Kažu da je najvažnije pitanje za jednog Srbina – pitanje Kosova i Metohije. Vi ste sa Kosmeta. Kako čuvamo i branimo kosovski zavjet u 21. vijeku?

Nažalost, ne branimo mi Kosmet prvi put, a sigurno ne i poslednji. Kada se samo osvrnete u poslednjih 650 godina branili smo ga najmanje 5 puta. To je izgleda naša sudbina, da svaka generacija barem po jednom brani Kosmet. Kosmet je univerzalan, on nije samo srpski, on je isto tako i crnogorski i evropski i svjetski. Ne postoji parče zemlje na ovoj našoj nesrećnoj planeti koje ima toliko vjerskih objekata ka kosmet. Na njemu je koncentrisano 1330 manastira, crkava i crkvišta. Još od IX vijeka tamo gradimo naše bogomolje. Tamo su dva glavna grada srpskog kraljevstva i carstva, tamo je naša Pećaršija u kojoj je isti onaj tron na kome su stolovali Sveti Petar Cetinjski i veliki NJegoš zajedno sa kompletnom dinastijom Petrovića.

Danas, nije više “IN” biti zanesenjak Kosovskog mita. Očekujem brzo i neku novu rezoluciju, sada o Kosmetu. Ko god izgovori da je Kosovo srce Srbije pravac Spuž, da tamo malo razmisli da li je stvarno to tako.

Djecu nam uče da budu globalisti, da su istinske vrijednosti broj pratioca na socijalnim mrežama i brdo para zarađenih na “kombinacijama”. Da su im idoli raznorazni mediokriteti iz zadruga i ostalih idiotskih rijalitija gde se prikazuju najniži ljudski porivi koji su nepoznati u životinjaskom carstvu. Time nam bombarduju djecu što je mnogo opasnije od svake rakete sa osiromašenim uranijumom.

U 21. vijeku Kosmet se brani nezaboravom, pjesmama, pričama, sjećanjima kao što se to radilo vjekovima. 450 godina smo to radili i vratili ga pod naše okrilje početkom XX vijeka. Jevreji su na to čekali par hiljada godina. NJihova odlučnost da ne odustanu od svog cilja rezultirala je današnjim Izraelom. Oni su imali svoj Jerusalim. To je bio njihov Kosmet. Nisu ga napustili iako su otišli.

Svoje naraštaje moramo naučiti šta je Kosmet nama i zašto ga tako često spominjemo. Moramo ih naučiti da pjevaju o njemu, da pričaju priče o svim onim junacima o kojima je NJegoš pričao. Moramo ih naučiti da nikada ne odustanu da ga vrate nazad, onako gdje istorijski pripada. Da ih naučimo da naš pozdrav do tog časa bude “Dogodine u Prizrenu”!

IN4S

CATEGORIES
Share This