Rušenje kanala Ibar – Lepenac odgovara Kurtiju
Period do 20. januara, kada će Donald Tramp preuzeti funkciju predsjednika SAD, bezbjednosno i politički je vrlo izazovan period da se zaštiti srpski narod na Kosovu i Metohiji, a na njegovoj zaštiti najviše mogu učiniti međunarodne trupe koje ne smiju zažmuriti na progon Srba, koji je glavni cilj Aljbina Kurtija. O tome govori i rušenje kanala Ibar- Lepenac na sjeveru Kosmeta, za koji je Kurti optužio Srbiju i Rusiju”, rekli su sagovornici emisije “Globalno“ BN televizije.
– Rušenje kanala Ibar – Lepenac na sjeveru Kosmeta, vitalni objekat za Srbe na sjeveru KiM, akt je koji je trebao isključivo Aljbinu Kurtiju i to iz dva razloga, rekao je predsjednik Matice Albanaca u Srbiji Demo Beriša.
“Jedan cilj Aljbina Kurtija je da se pred razgovore, koji su najavljeni i održani u Briselu između novog evropskog rukovodstva i zemalja Balkana, Srbiji oslabi pozicija i da se ne otvore planirani klasteri. Drugi cilj je da u potpunosti ovlada sjeverom Kosmeta”, kaže Beriša.
– Tzv. kosovske bezbjednosne snage su nakon rušenja kanala upućene na sjever Kosmeta, što je i bio glavni Kurtijev cilj, rekao je pravnik Stefan Jovanović, dodajući da je to samo početak akcija koje može da sprovodi na Kosmetu u cilju destabilizacije regiona i protjerivanja Srba.
“On želi da do 20. januara, dok ne dođe Trampova administracija, na terenu napravi faktičko stanje u kojem su Srbi otišli sa sjevera KiM, kako bi u kasnijim pregovorima koji budu uslijedili, pozicija Srbije bila što gora”, mišljenja je Jovanović.
– Treba biti veoma oprezan sa novom američkom administracijom, dodaje Jovanović, i vidjeti ko će biti zadužen za odnose Beograda i Prištine, izražavajući bojazan da do 20. januara može da se desi ozbiljan napad na Srbe.
“Treba očekivati dalju eskalaciju. Srbija treba da bude spremna, mora sada da preduzme široku diplomatsku akciju koja ne mora da bude vidljiva u javnosti, ali ona mora da se desi prema svim međunarodnim akterima”, smatra Jovanović.
O rejtingu Aljbina Kurtija pred predstojeće izbore u februaru, Beriša kaže:
“Na osnovu onog što u ovom trenutku možemo reći na osnovu raspoloženja građana, jeste da će on morati da ide u arhiv.”
– Vašingtonski sporazum je bio uvertira za nešto ozbiljnije, poput sporazuma o podjeli ili razmjeni teritorija, smatra novinar Filip Kalmarević, što može ponovo da oživi kao tema u narednih nekoliko godina.
“Mislim da treba da se suočimo s realnošću da ovo pitanje skoro neće biti riješeno u potpunosti u korist Srbije, onako kako mi to doživljavamo, a to jeste vraćanje političkog, društvenog i pravnog poretka Srbije na Kosovo i Metohije”, navodi Kalmarović.
– Ipak, zbog svoje dobrosusjetske politike, Beograd u narednom periodu može odigrati vrlo značajnu diplomatsku ulogu, i dalje čuvajući svoju neutralnu vojnu i političku poziciju, u odnosu prema ratu u Ukrajini i drugim sukobima u svijetu, očekujući tako i dobre odnose sa Vašingtonom, zaključili su sagovornici emisije “Globalno” BN televizije.
(BN)
