Zbog toga ga na izborima najviše interesuje bolji životni standard i ekonomska stabilnost pa tek onda borba protiv kriminala i korupcije i pitanje Kosova i Metohije.
Posljednjih godina izbori u Srbiji održavaju se gotovo svake godine pa se postavlja pitanje koji su birači najrevnosniji u obavljanju te građanske dužnosti i da li se u tom pogledu nešto promijenilo u odnosu na prethodne decenije?
“Ranije su postojale veće razlike”
Predrag Lacmanović, programski direktor agencije “Faktor plus”, ističe za “Blic” da su ranije bile veće razlike između birača u Srbiji.
– Postojale su značajnije razlike između birača iz urbanih i ruralnih sredina što je bilo uslovljeno i stilovima života. Sada su razlike sve manje iako i dalje postoje, recimo, između Beograda, Vojvodine i centralne Srbije ili po godinama i rodu – ocjenjuje Lacmanović.
Kako kaže, generalno birači su sve edukovaniji.
– Primjetno je da razum prevazilazi ideologije. Birač sada više gleda šta je urađeno. Takođe, više se sluša šta se govori, a ne čitaju se programi – analizira Lacmanović.
“Prvo se gleda u novčanik”
Naš sagovornik primjećuje da se ne mijenja prioritet za prosječnog srpskog birača.
– I dalje je životni standard na prvom mjestu najvećem broju birača pa onda sve ostalo. Jednostavno ne živimo u prebogatoj zemlji. Dakle, prvo se gleda u novčanik. Kako bude bolji standard tako će doći u prvi plan i ideologije. Vidimo na Zapadu da je jačala desnica zbog migrantske krize. Ali, čim je došlo do inflacije odmah su se mnogi vratili životnom standardu – objašnjava Lacmanović.
Kosovo tek treći prioritet?
Aleksandar Ivković, istraživač iz Centra za savremenu politiku, slaže se da su prosječnom srpskom biraču najvažnija ekonomska pitanja.
– Prioritet su mu borba protiv nezaposlenosti, životni standard i ekonomska stabilnost. Na drugom mjestu su borba protiv korupcije i kriminala pa tek na trećem Kosovo i Metohija osim ako ne izbije neka kriza na Kosovu. Tada raste interesovanje za tu temu – ocjenjuje za “Blic” Ivković.
Kako kaže, prioriteti prosječnog srpskog birača su i glavne teme aktuelne izborne kampanje.
–Vlast se uglavnom bavi pitanjima životnog standarda i ekonomske stabilnosti dok je opoziciji u fokusu borba protiv korupcije i kriminala i Kosovo. Prozapadnoj opoziciji je najbitnija borba protiv korupcije i kriminala, a desno orijentisanoj opoziciji Kosovo – analizira Ivković.
“Izlaznost nije mala”
Prosječna izlaznost na izborima u Srbiji kreće se oko 58-59 odsto, a najviše apstinenata ima među mladima i to u Vojvodini, pokazala su posljednja istraživanja. Prema tim podacima, tek svaka druga mlada osoba u Srbiji glasa što znači da je izlaznost punoljetnika do 30 godina za oko 20 odsto niža u odnosu na druge generacije.
Naš sagovornik ne smatra da su birači u Srbiji nezainteresovani za glasanje.
– Izlaznost od 58-59 odsto nije mala već realno visoka ako se izuzme veliki broj ljudi koji živi u inostranstvu, a imaju pravo glasa. To znači da je realna izlaznost oko 70 procenata. Vidjećemo kako će biti na ovim izborima i da li su se ljudi možda malo umorili pošto smo prošle godine već imali izbore – navodi Ivković.
Istraživač iz Centra za savremenu politiku dodaje da je “izlaznost nešto niža u Vojvodini i Beogradu nego u centralnoj Srbiji”.
– U manjim sredinama je veća izlaznost zato što dobro organizovane stranke mogu lakše da dođu do birača. Inače, nema praktično nikakve razlike u polu birača iako dugo vlada mišljenje da muškarci češće glasaju od žena – zaključuje Ivković.
