Počeo popis stanovništva u Hrvatskoj

Počeo popis stanovništva u Hrvatskoj

Danas je počelo popisivanje stanovništva u Hrvatskoj.

Prva faza samopopisivanja kroz sistem e-Građani trajaće od 13. do 26. septembra, a druga faza popisivanja, kada popisivači izlaze na teren, trajaće od 27. septembraa do 17. oktobar, navode iz DZS-a.

U petak je održana konferencija za medije Državnog zavoda za statistiku na kojoj su objašnjene dvije faze popisa.

“Popis započinje 13. septembra i sastoji se od dvije faze, a građani će odlučiti na koji će način biti popisani. Građani će u fazi samopopisivanja, od 13. do 26. septembra, moći samostalno popisati sebe i članove svog domaćinstva prijavom u portal e-građani. Pravilo samopopisivanja je jedan akreditiv – jedno domaćinstvo. Ako se više članova u domaćinstvu koristi portalom e-Građani, samo jedan član popisuje ostale. U drugoj fazi popisa, terenskom popisivanju, od 27. septembra do 17. oktobra na teren izlaze popisivači, njih nešto manje od 8.000, koji će u ličnom intervjuu sa stanovništvom popisati sve jedinice koje se nisu popisale u prvoj fazi. Oni će takođe uzeti kontrolnu šifru od domaćinstva koja su se samostalno popisala na portalu e-Građani. Ako se ustanovi da do 17. oktobra nisu popisane sve jedinice, razdoblje popisivanja ćemo produžiti do 29. oktobra”, rekla je Lidija Brković, glavna direktorica DZS-a.

Treba napomenuti i da kazne za nepopisivanje idu od 2.000 do 5.000 kuna za fizičke osobe (500-1300 KM).

Kako se popisati online

Građani popisu mogu pristupiti koristeći akreditiv za platformu e-Građani, dovoljno je da ju jedna osoba posjeduje. Online popisivanje se provodi na ovoj stranici.

“Platforma e-Građani automatski prepoznaje osobu koja se prijavila i postavlja je kao referentnu osobu i ona popisuje cijelo domaćinstvo. Referentna osoba daje sve podatke i nakon uspješnog zaključavanja i slanja e-popisnice e-ispitanik može vidjeti jedinstvenu šifru generisanu u trenutku slanja popisnice, koju će dati popisivaču pri terenskom popisivanju. Bitno je da građani znaju da navedenu šifru treba zapisati, slikati mobitelom ili pospremiti da je mogu kasnije predati popisivaču”, dodaje se.

Kontrolnu šifru treba zapisati na papir, uslikati ili isprintati i sačuvati do druge faze popisa (terenskog popisivanja), kako bi ispitanik kontrolnu šifru dao popisivaču zbog kontrole obuhvata popisivanja.

Što ako nemate ePass?

Online popisu možete pristupiti koristeći ePass akreditiv, ulogovanjem putem internetskog bankarstva odnosno koristeći m-token, ali i e-ličnom kartom.

Ovo su koraci za dobijanje ePass akreditiva:

– trebate popuniti pristupnicu za ePASS akreditiv za e-Građane

– potrebna je preslika lične karte u PDF formatu

– Otvorite Fininu stranicu, kliknite na Pristup na servise, učitajte tražene dokumente (pristupnica i lična) i predajte zahtjeva

– čeka se samo 1 dan

Kako pristupiti popisu putem internetskog bankarstva

Kao korisnik internetskog ili mobilnog bankarstva odmah možete pristupiti portalu e-Građani. Prijava je jednostavna i identična prijavi na internetsko bankarstvo, jer pritom koristite isti autentifikacijski uređaj, odnosno vaš elektronski akreditiv – mToken, čitač kartice ili token, koje ste dobili prilikom ugovaranja usluge.

Kako izgleda upitnik

Sam popisni upitnik ima 16 stranica na kojima su pitanja koja se tiču stanovništva, domaćinstva i stanova.

Građani će tako trebati ispuniti podatke koji se tiču identifikacije, što uključuje, dakako, grad odakle dolaze, ulicu, ali i podatak o broju osoba u stanu.

Bračno stanje, vrsta životne zajednice, broj djece, državljanstvo, narodnost…

Što se tiče podataka o osobi, državu zanimaju njeno bračno stanje, vrsta životne zajednice u kojoj živi, broj djece, razlog prisutnosti u mjestu u kojem se nalazi, koliko se dugo u tom mjestu namjerava nalaziti, živi li osoba od rođenja u naselju u kojem je trenutno, odakle se osoba doselila, koji je razlog doseljavanja (rad, obiteljski razlozi, povratak, potres, školovanje…) itd. Tražiće se i podaci o roditeljima odnosno majci. Tako je među upitima i ono o mjestu stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe.

Upiti se tiču i onih koji su odsutni, pa anketni listić obuhvata i temu učestalosti vraćanja u mjesto stanovanja, razloge odsutnosti, ali i namjerava li se osoba vratiti u mjesto stanovanja, koliko je dugo osoba odsutna, koliko dugo namjerava biti odsutna itd.

Zanimaće Zavod i državljanstvo građanina, ali i eventualno drugo državljanstvo, narodnost, materinji jezik, vjera, vjerska zajednica…

Obrazovanje i zaposlenje

Tu su i pitanja koja se tiču nivoa obrazovanja koju je osoba stekla, ali i, recimo, konkretni podaci, poput onih gdje ste pohađali vrtić, školu ili fakultet. Tako se traže, na primjer, tačna ulica i kućni broj ustanove.

Što se tiče zaposlenja, popisivači će građane pitati kakav im je položaj od 25. do 31. avgusta, kao i koje je zanimanje osobe, ali i djelatnost s kojom se bavi te u kojem mjestu radi, kao i kojim sredstvom ide na posao.

Anketni listić sadrži i upit oko izvora sredstava za život (prihodi od rada, prihodi od imovine, mirovina…).

Pitanja oko Otadžbinskog rata

Takođe, Državni zavod za statistiku zanima i je li osoba kao civil bila ranjena ili povrijeđena u vezi s okolnostima iz Otadžbinskog rata, kao i je li joj neko poginuo ili nestao. Traži se da se popišu te osobe koje su poginule ili nestale.

O stambenim jedinicama

Što se tiče podataka o domaćinstvu odnosno stanu, Državni zavod za statistiku pita koja je osnova korištenja stana (privatno vlasništvo ili suvlasništvo, podstanarstvo), ali i koristi li domaćinstvo poljoprivredno zemljište te ima li barem jedno grlo stoke.

Trebaće i odgovoriti koji je način korištenja stambene jedinice, koliko iznosi ukupna površina stana, koliko ima soba, postoje li kuhinja, kupatilo, vodovodne cijevi i na što su priključene, kako se stan zagrijava itd.

Upitnik podrazumijeva i pitanje o zgradi u kojoj se nalazi stan pa će trebati odgovoriti i koliko stanova ima zgrada u kojoj se stan nalazi, koji je položaj stana u njoj (podrum, suteren, prizemlje…), koje je godine završena gradnja zgrade.

Razlika između prebivališta i boravišta

Na konferenciji DZS-a u petak govorilo se i o razlici između prebivališta i boravišta.

Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, domaćinstva i stanova u Republici Hrvatskoj, rekao je kako se treba popisati.

“Najčešće je da osoba boravi tamo gdje je prebivalište. Druga situacija je kad osoba prebivalište ima na jednoj adresi, a boravište na drugoj. Nas tu zanima gdje osoba boravi, a ne prebivalište. Zanima nas gdje osoba provodi najveći dio vremena. Ima jako puno pitanja građana baš na tu temu, posebno naših državljana koji žive vani”, rekao je.

Kada je riječ o upisivanju vjeroispovijesti na popisu, Plesac je rekao da je to pitanje novo.

“Ako osoba nije član ni jedne vjerske zajednice, to će moći i izraziti”, rekao je.

“Popisivači ne trebaju negativan test”

Iz vlade i Štaba svaki dan slušamo o mogućnostima uvođenja kovid pasoša. Na ljeto se s najavama išlo toliko daleko da se govorilo o tome da je moguće da se kovid potvrde uvedu u šoping-centre. Ministar Vili Beroš od početka oktobra uvodi obvezne kovid potvrde u zdravstvu.

Popisivači ne trebaju biti ni vakcinisani niti testirani.

“Preporučili smo da se pridržavaju mjera, no ako ih građani ne žele pustiti u svoje domove, mogu se popisati i ispred stana. Ako je osoba u domaćinstvu u izolaciji, s tim da popis traje dovoljno dugo, dovoljno je vremena da popisivač ponovno posjeti domaćinstvo i popiše ga. Mi kao Zavod za statistiku ne možemo natjerati da se vakcinišu, no prema našim podacima, vrlo veliki broj popisivača ima kovid potvrdu”, rekao je Plesac.

(Index)

CATEGORIES
Share This