Analitičari smatraju da bi sljedeće godine mogla da budu riješena mnoga pitanja između Beograda i Prištine koja već godinama ili decenijama egzistiraju.
Vlada Srbije je svoju odluku o RKS ili kosovskim tablicama obrazložila željom da omogući “slobodan protok ljudi, robe, usluga i kapitala i olakša položaj pogotovo Srba u Kosovskom Pomoravlju, centralnom Kosovu, Štrpcu, Metohiji i na sjeveru KiM”.
Mnogi smatraju da je ovaj potez Beograda korak ka relaksaciji višemjesečnih tenzija pogotovo na sjeveru Kosova, ali da bi do toga došlo neophodno je i da Priština konačno učini nešto u tom smjeru.
Glavna obaveza Kurtija – ZSO
I Demostat se u svojoj analizi slaže da je “loptica sada u dvorištu Aljbina Kurtija”.
– Glavna obaveza Prištine bez sumnje, odnosi se na formiranje Zajednice srpskih opština. EU je ponovo ovih dana naglasila da je nacrt statuta ZSO koji su njeni predstavnici predstavili 21. oktobra “najbolji mogući”. Na taj način Brisel je odgovorio Aljbinu Kurtiju koji je nedavno kazao da može da napiše moderan evropski nacrt statuta – ocjenjuje Demostat.
Odluku Beograda o RKS tablicama pozdravila je EU čiji je portparol Peter Stano izjavio da se na taj način “otvara put ka potpunom ukidanju režima naljepnica”.
Kako je rekao, EU sada očekuje da Kosovo odgovori na sličan način.
Ipak, postavlja se pitanje na koji način će Priština reagovati na potez Beograda pogotovo što je Kurti bio prilično uzdržan i u vezi sa tablicama, pa je rekao da će registarske oznake iz centralne Srbije “priznati tek kada se uvjere da Beograd sprovodi odluku”.
Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova Srbije, ne očekuje da će Priština biti konstruktivna strana u dijalogu ni u narednom periodu.
– Aljbin Kurti će pokušavati da dođe do nekih novih incidenata, do eskalacije, a potom i do pokušaja da se dođe do deeskalacije. Tako se vrtimo u krug, a oni non-stop optužuju Beograd za opstrukciju. Mislim da svima treba da bude jasno da je Beograd taj koji je konstruktivni faktor u svemu ovome – poručio je Dačić.
Šef srpske diplomatije smatra da će počekom godine Beograd biti pod još većim pritiscima iz Brisela jer, kako kaže, u januaru i februaru evropske institucije imaju određena ograničenja koje se tiču izbora u EU.
– Vjerovatno će se negdje u februaru izvršiti koncentracija pritisaka na nas kako bi se što više uradilo na planu Kosova. Zato što institucije praktično poslije prestaju da rade dok se ne završe izbori u EU. Bilo bi dobro da period koji slijedi dočekamo u eri političke stabilnosti. To znači da imamo konstituisane državne organe, da imamo definisanu političku većinu, za koju se nadam da će biti na svim nivoima – rekao je Dačić.
Izbori u EU početkom juna
Podsjećanja radi, izbori za poslanike u Evropskom parlamentu održaće se početkom juna s tim što se već u februaru raspušta skupština u Briselu.
Takođe, sljedeće godine održavaju se još jedni važni izbori na Zapadu, a to su američki predsjednički izbori koji su na programu 5. novembra.
Zbog toga je realno očekivati da će Brisel već početkom sljedeće godine tražiti od Beograda i Prištine konkretne rezultate na implementaciji Briselskog i Ohridskog sporazuma.
Ako se ima u vidu da je Beograd odlukom da od 1. januara prihvati RKS tablice načinio korak u tom smijeru, oči Zapada sada su uprte u Kurtija koji bi konačno mogao da načini korak ka relaksaciji odnosa sa Srbima na sjeveru KiM i krene u formiranje ZSO.
Srećko Đukić, bivši diplomata, smatra da će “2024. godina donijeti razrješenje kosovskog pitanja”.
– Mislim da će sa agende biti skinuta sva pitanja koja godinama i decenijama egzistiraju što će znatno relaksirati odnose Beograda i Prištine. Pritom ne mislim da će u realizaciji Ohridskog sporazuma sve ići glatko. Biće sigurno povremeno i provokacija. Ali, smatram da je kosovsko pitanje trenutno jedna od top tema u Briselu jer je evropsko strpljenje pri kraju pogotovo što ćemo sljedeće godine imati izbore i u EU i u SAD. Svako bi htio neki rezultat prije tih izbora – navodi Đukić za Blic.
On očekuje da Priština u narednom periodu napravi barem jedan potez u realizaciji Ohridskih sporazuma.
– To može biti ili korak ka formiranju ZSO ili prije toga relaksacija odnosa sa Srbima na sjeveru Kosova. Kurti bi trebalo da pokaže poštovanje prema srpskoj zajednici i omogući njihovu bezbjednost. U tom smislu, moguće je da ćemo uskoro imati i lokalne izbore na sjeveru Kosova kako bi Srbi imali svoje predstavnike na vlasti u četiri srpske opštine – ocjenjuje Đukić.
Kako kaže, dijalog Beograda i Prištine sljedeće godine može brzo da napreduje.
– Dosta toga može brzo da se realizuje ako se uspostavi iole povjerenja između Beograda i Prištine. Nažalost, uvijek postoji opasnost da se pojavi neki incident poput Banjske koji može sve da uspori ili promjeni tok pregovora iz korijena. Zavisi šta kojoj strani odgovara ili ne odgovara da uradi zbog čega može doći do zaoštravanja u odnosima – zaključuje Đukić.
